Trumpove carine su eksperiment koji će oštetiti i SAD

Šok i nevjerica. Time se može opisati reakcija kompanija, dioničara i ekonomista na carine koje je Donald Trump uveo cijelom svijetu, od minimalno 10 do 50 posto. Najgore je prošla Kina, kojoj se nova carinska stopa od 34 posto nadodaje na prijašnju od 20 posto, što je čini državom koja će plaćati najveću carinu na izvoz u SAD.

Carine su ekonomska politika koja se u razvijenom svijetu nije koristila ovom jačinom još od Velike depresije 30-ih godina prošlog stoljeća. Tadašnja svjetska kriza bila je najveća u povijesti, daleko veća nego 2008. godine. Carine su je pogoršale i produžile.

Nakon Drugog svjetskog rata u razvijenom svijetu započela je era relativno slobodne međunarodne trgovine. Jedan od ključnih dijelova Marshallovog plana, kojim je obnavljana Europa nakon Drugog svjetskog rata, bilo je ukidanje trgovinskih barijera između država.

Ekonomska istraživanja pokazuju da je učinak ukidanja trgovinskih barijera između država zapadne Europe, među kojima su carine, bio važniji nego zajmovi koje su države dobivale od SAD-a za obnovu. Sam EU utemeljen je na ideji slobodnog protoka ljudi, roba i kapitala.

To je jako dobro funkcioniralo. Zapadna Europa se jako brzo obnovila nakon završetka rata i ponovno postala jedan od najrazvijenijih dijelova svijeta. Svaka država imala je neto korist od slobodne trgovine. Iako su često nastajale razmirice po pitanju učinka slobodne trgovine na pojedine industrije u nekim državama, konsenzus o tome da je slobodna trgovina bez carina i ostalih barijera dobra za rast standarda ostao je čvrst.

Model slobodne trgovine se toliko svidio EU-u da ga je počeo izvoziti u cijeli svijet, pa je do danas EU potpisao više od 40 trgovinskih sporazuma s više od 70 država svijeta, od Vijetnama preko Egipta do Meksika. U procesu su i nova proširenja, među ostalima s državama Mercosura iz Južne Amerike (Argentina, Bolivija, Brazil, Paragvaj i Urugvaj).

SAD, koji je naučio Europu slobodnoj trgovini, pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa radi nagli zaokret. Slobodna međunarodna trgovina naglo je postala nepoželjna, a objavljen je de facto trgovinski rat cijelom svijetu. Nitko nije pošteđen, samo su neke države teže tretirane od drugih. Trump je objavljivao trgovinske ratove i u prvom mandatu, ali ni blizu kao sada. Ovo što se događa u njegovom drugom mandatu tektonska je promjena u globalnim okvirima.

Nastala je ironična situacija, koja više podsjeća na loši vic nego stvarnosti. Kina, politički komunistička država, pozicionira se kao zagovornik slobodne trgovine i međunarodne suradnje, a SAD, politički liberalna demokracija, uvodi ekstremni trgovinski protekcionizam i međunarodnu samoizolaciju. Živimo u bizarnim vremenima.

Cijeli svijet pljačka SAD?

Trump i njegovi savjetnici vjeruju da svijet pljačka SAD u svjetskoj trgovini. Razlozi zbog kojih to tvrde maksimalno su simplificirane činjenice o trgovini SAD-a s ostatkom svijeta, taman dovoljno jednostavni da ih proda svojim političkim MAGA sljedbenicima.

Neosporna je činjenica da SAD ostvaruje veliki deficit u trgovini robom s većinom država svijeta, poglavito s Meksikom, Kanadom, EU-om i Kinom. No roba, tj. proizvodi i sirovine nije jedino čime se međunarodno trguje. SAD istodobno ostvaruje veliki suficit u trgovini uslugama sa svijetom.

Veliki deficit u trgovini robom s ostatkom svijeta je velikim dijelom i posljedica toga što je dolar glavna svjetska valuta. Snažan dolar povećava kupovnu moć stanovništva SAD-a, ali istodobno relativno poskupljuje izvozne proizvode SAD-a. Naime, SAD još od prve polovice 1970-ih ima kontinuirani robni trgovinski deficit.

Slabljenje dolara bi sigurno dovelo do poboljšanja trgovinske bilance SAD-a, ali Trump je nekoliko puta rekao da želi jak dolar. Jedno ne ide s drugim, dolar ne može ostati jak, a SAD značajno smanjiti trgovinski deficit. Uvođenje carina moguće je rješenje te dvojbe, ali nosi značajne rizike. Nekoliko je razloga zbog kojih su carine loše ne samo za svijet nego i za sam SAD. Opće carine za cijeli svijet su osobito loše rješenje, u nekim elementima i apsurdno.

Carine na uvoz iz nekih država nemaju nikakvog smisla

Najapsurdnije je to što se univerzalnim carinama pogađaju države, proizvodi i industrije koje domaća proizvodnja u SAD-u ne zbog geografskih i klimatoloških uvjeta može jednostavno zamijeniti.

Primjerice, SAD nema klimatske mogućnosti da proizvodi dovoljno zrna kave. Bez obzira koliko domaća proizvodnja bila zaštićena carinama, jednostavno ne postoji mogućnost masovne proizvodnje, pa SAD mora uvoziti. Ipak će biti carinjena 10 posto kada dolazi iz Brazila i Kolumbije, država iz kojih dolazi pola uvoz kave u SAD. Određena proizvodnja locirana je na Havajima i u Kaliforniji, ali ni izbliza dovoljno da pokrije cijelu potražnju u SAD-u, pa čak ni kada bi se cijeli Havaji i Kalifornija orijentirali samo na proizvodnju kave. Isto vrijedi za banane, kakaovac, avokado i druge poljoprivredne kulture koje ovise o klimi i ne mogu se uzgajati u SAD-u, bar ne u dovoljnim količinama.

 

 

U trgovini dijamantima SAD ostvaruje deficit veći od 10 milijardi dolara. Nema značajnu domaću proizvodnju jer nema nalazišta dijamanata. Većinu uvozi iz Indije, kojoj je sada određena carina od 26 posto.

Stvari koje se ne mogu proizvesti u SAD-u, a sada se uvoze, carine će nužno poskupjeti. Nema alternative, trošak će se direktno prebaciti na potrošače.

SAD je i veliki neto uvoznik rijetkih minerala, ključnih za visokotehnološku industriju, električne automobile, čipove i sl. Galij, germanij, antimon, kobalt, skandij, titanij, litij i platina metali su koje SAD jako malo ili uopće ne proizvodi te ovisi o uvozu. Rast cijene zbog carina će tako biti usađen u cijenu proizvoda kod kojih se ti metali i minerali koriste.

Nikakve carine neće vratiti neke industrije u SAD

Cijeli niz proizvoda SAD uvozi iz jednostavnog razloga što se proizvodnja u SAD-u ne isplati. Primarno se to odnosi na tekstilne proizvode. Tekstilna je industrija radno intenzivna, što znači da trošak rada čini velik dio ukupnih troškova, a time i same cijene.

Odjeća i obuća mogu se proizvoditi u SAD-u, ali bi troškovi zbog veće cijene rada bili daleko veći nego u državama iz kojih SAD uvozi. To su industrije niske dodane vrijednosti koje koriste nisko kvalificiranu i neobrazovanu radnu snagu.

Tekstilna industrija odavno je zbog prevelikih troškova, poglavito relativno visokih plaća za nisko kvalificirane radnike, otišla iz SAD-a. Države poput Bangladeša, Kambodže, Pakistana i Indije ostvaruju veliki izvoz u SAD upravo zbog toga što ga snabdijevaju jeftinom odjećom i obućom, na korist potrošača u SAD-u.

Troškovi proizvodnje u SAD-u su daleko veći nego u državama iz kojih SAD uvozi | Depositphotos

Trump je Bangladešu odredio carinsku stopu od 37 posto, Pakistanu 29 posto, Indiji 26 posto itd. To će se odmah odraziti na cijenama koje će stanovništvo SAD-a plaćati, a kompanije svakako neće imati motiva masovno seliti proizvodnju u SAD zbog znatno većih troškova i nedostatka radne snage. Samo u tekstilnoj industriji Bangladeša radi oko četiri milijuna ljudi. Kako u SAD-u s niskom stopom nezaposlenosti pronaći toliko ljudi da zamijene radnike u Bangladešu, a da su voljni raditi monoton i nisko plaćen posao?

Američki potrošači imaju velike koristi od jeftine proizvodnje odjeće, obuće i elektronike u drugim državama. Ne bi mogli kupiti majicu za 10-ak dolara, tenisice za nekoliko desetaka dolara, laptope za tisuću dolara itd. bez jeftine proizvodnje u inozemstvu.

Carine će poskupjeti i izvoz SAD-a

Ideja da će carine povećati izvoznu konkurentnost SAD-a pogrešna je. U izvoznim proizvodima ugrađeni su brojni materijali i dijelovi koji su uvezeni. Kako uvoz postaje skuplji zbog carina, tako i izvoz postaje skuplji zbog rasta troškova uvoznik materijala i dijelova.

Eventualno se može pronaći domaća alternativa za uvozne sirovine i dijelove, ali to bi se već radilo da je jeftinije. Uz to će povećana potražnja biti signal domaćim dobavljačima materijala i dijelova da mogu povećati cijene. U konačnici cijena izvoznih proizvoda raste, a time njihova cjenovna konkurentnost na međunarodnom tržištu pada. Potencijalno smanjivanje uvoza bit će poništeno smanjivanjem izvoza, čime će se trgovinski deficit smanjiti manje od planiranog.

Rast troškova socijale i rast javnog duga

Rast cijena u SAD-u neizbježan je uvođenjem carina cijelom svijetu. Posebno zbog veličine carina najvećim uvoznicima u SAD-u: Kini, Meksiku, EU-u, Kanadi i Japanu. Taj rast cijena smanjit će kupovnu moć stanovništva i povećati stope siromaštva. Socijalni transferi države narast će.

Prihod države od carina neće bitno popraviti proračunski deficit SAD-a jer će istodobno narasti socijalni troškovi, koji su znatan dio saveznih troškova. To možda i ne bi bio toliko veliki problem da SAD nije prezadužen, s javnim dugom od 125 posto BDP-a.

Neizbježan je rast cijena i u SAD-u | Bloomberg

Fiskalna situacija SAD-a je već toliko dramatična da se više od 10 posto troškova saveznog proračuna koristi za otplatu kamata na javni dug. To je već sada opasna razina, koja će prema trenutačnim projekcijama rasti i za koju godinu će SAD više trošiti na kamate nego na vojsku. Povećanje socijalnih izdataka zbog pada standarda stanovništva može ubrzati rast troška otplate kamata na dug, što će pogoršati fiskalno zdravlje SAD-a i troškove budućeg zaduživanja. Još je 2023. kreditni rejting SAD-a smanjen, uz upozorenje kreditnih agencija da je rast javnog duga SAD-a dugoročno neodrživ i da će ga nastaviti rušiti ako se potrošnja ne dovede u red.

Sadomazohistički eksperiment

Reakcija na Trumpove carine nije onolika kolika bi trebala biti s obzirom na težinu promjena koju donosi. Radi se o događaju koji će u povijesti ostati zapamćen kao eksperiment bez premca. Nikada nitko u povijesti nije uveo toliko velike carine u tako kratkom roku.

Političari, investitori, ekonomisti i kompanije su još pod šokom, pa osuda nije jaka koliko bi trebala biti. Carine su generalno loša politika, a ta je razina katastrofalna za cijeli svijet, uključujući SAD. Poprilično je sigurno da je Trump svjestan da će carine "zaboljeti" SAD, to je sam priznao, ali je očito sadomazohistički spreman pretrpjeti tu "bol" ako to znači da će više "zaboljeti" ostale države na svijetu. To planira iskoristiti kao pritisak za buduća pregovaranja o novim trgovinskim sporazumima.

Donald Trump prilikom objave carina | Bloomberg

Ne postoji presedan za ono što je Trumpova administracija napravila ni dovoljno sličan događaj u povijesti na koji se može referirati i na temelju njega raditi projekcije, ali konsenzus je da će Trumpov carinski šok imati široke negativne učinke. Samo je pitanje kakvog intenziteta.