Svjetske središnje banke načinile su jednu od svojih najvećih pogrešaka kada su podcijenile veličinu i trajanje inflatornih pritisaka.
To je vidljivo i iz toga što su ih te pogreške stalno navodile na mijenjanje svoje prognoze rasta cijena naviše.
No ta manjkavost u predviđanju razvoja događanja, logično, ima i svoje posljedice.
Sada Savezne rezerve SAD-a (Fed) i većina drugih središnjih banaka nastoji nadoknaditi izgubljeno vrijeme agresivno podižući kamatne stope, što nije viđeno desetljećima. To znači kako bi cijena zaduživanja na kraju mogla ispasti viša no što je trebala biti da je dizanje kamatnih stopa počelo ranije.
A sama činjenica što se nije dobro prognoziralo sada može izazvati nepovjerenje u izjave da rast kamatnih stopa neće nužno dovesti do recesije.
"U prošloj godini naša je središnja banka gadno zakazala. Loše je predviđala i moram reći da to nije do kraja popravljeno", rekao je bivši američki ministar financija Lawrence Summers.
Medijalna prognoza dužnosnika Feda iz lipnja pokazuje kako bi se inflacija trebala spuštati prema dva posto, a da će nezaposlenost doseći vrhunac od 4,1 posto do kraja 2024.
"To je jako malo vjerojatno", kaže Summers.
Predsjednik Feda Jerome Powell i njegovi kolege u drugim bankama ne bježe od toga da su pogreške učinjene, ponajviše zato što se mislilo da je inflacija, uslijed očekivanja stabilizacije opskrbnih lanaca i potražnje za robama kako pandemija prestaje, prolazna.
"Poučak je da stvari na strani ponude mogu biti vrlo komplicirane", kazao je Powell.
Neki su se nadali kako bi čekanje u promjeni prema stezanju monetarne politike moglo poboljšati stanje na tržištu rada. Umjesto toga, zbog labavih monetarnih politika ljudi su nastavili trošiti, a trgovina je bila u problemima. Rat u Ukrajini i kineska politika nulte tolerancije prema COVID-u, što je izvan domašaja monetarnih politika, dodatno je pogoršalo situaciju dizanjem cijena hrane i goriva. Manjak radne snage potaknuo je dizanje plaća, a fiskalni su poticaji potražnju pogurali.
Političari, od kojih su središnje banke uspjele ostvariti zavidnu razinu neovisnosti, sve te krive procjene pomno prate.
Australska je vlada pokrenula reviziju postupaka po kojima se odvija prognoziranje u tamošnjoj središnjoj banci, a britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je kako bi mogla promijeniti mandat središnje banke ako u rujnu postane premijerka.
Republikanci, ako najesen osvoje većinu u Kongresu, također bi se mogli pokazati neskloni opraštanju krivih procjena središnjih bankara.
"Središnji bankari moraju dobro promisliti o vođenju monetarne politike u protekle dvije godine i revidirati modele i pretpostavke koje koriste, kao i procjene koje su imali. Glavni uzrok inflatornih pritisaka leži u krivim procjenama središnjih banaka u vođenju monetarne politike za vrijeme pandemije", ocijenio je bivši guverner središnje banke Novog Zelanda Graeme Wheeler.