S obzirom da potrošačke cijene u SAD rastu najbržom stopom u poslednje četiri decenije, sve veći broj analitičara kaže da će biti potrebna recesija i veća nezaposlenost da bi se značajno ublažili pritisci na cijene. Federalne rezerve su povećale stope u junu najviše od 1994. i očekuje se da će ove sedmice odobriti još jedno povećanje od 75 baznih poena.
Ministarka finansija SAD Janet Yellen izrazila je povjerenje u borbu Federalnih rezervi protiv inflacije i rekla da ne vidi nikakve znake da je američka ekonomija u široj recesiji.
"Vjerovatno ćemo videti usporavanje otvaranja novih radnih mjesta", rekla je Jelen gostujući na NBC u nedelju. "Ne mislim da je to recesija. Recesija je široko zasnovana slabost u privredi. To sada ne vidimo."
Bloomberg
Inflacija je "previše visoka", rekla je Yellen, te je ponovila argument Bajdenove administracije da je visoka i u mnogim drugim naprednim ekonomijama.
"Fed je zadužen za uspostavljanje politike koja će smanjiti inflaciju", rekla je Yellen, bivša predsjednica Feda. "I očekujem da budu uspješni."
Čak i ako SAD bilježe dva uzastopna kvartala ekonomske kontrakcije, Yellen - pozivajući se na američko tržište rada - rekla je da ne očekuje da će akademici Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja (NBER), koji odlučuju o ekonomiji, proglasiti recesiju.
"Bila bih zapanjena kada bi NBER ovaj period proglasio recesijom, čak i ako se desi da imamo dva kvartala negativnog rasta“, rekla je ona. "Imamo veoma snažno tržište rada. Kada otvarate skoro 400.000 radnih mesta mjesečno, to nije recesija."
Fed sprema veliko povećanje stope
Federalne rezerve će vjerovatno morati da nanesu mnogo više bola ekonomiji da bi inflaciju stavile pod kontrolu.
Rast se već smanjuje kao odgovor na ponovljeno povećanje kamatnih stopa Feda, uz usporavanje tržišta nekretnina, smanjeno zapošljavanje u tehnološkim kompanijama, a potraživanja za nezaposlene rastu.
Bloombergovo istraživanje ekonomista ovog mjeseca pokazalo je da je vjerovatnoća pada privrede u narednih 12 mjeseci iznosila 47,5 odsto, što je povećanje sa 30 odsto u junu.
"Moramo da obuzdamo stvari na domaćem terenu da bismo nam pomogli da stignemo tamo gde želimo da idemo u pogledu inflacije", rekao je glavni američki ekonomista Bank of America Michael Gapen, koji predviđa blagu recesiju početkom druge polovine ove godine.
Bloomberg Chartmaker
Nakon što su u junu povećali stope najviše od 1994. godine, očekuje se da će predsjednik Feda Jerome Powell i njegove kolege odobriti još jedno povećanje od 75 baznih poena ove nedelje i signalizirati svoju namjeru da nastave povećanja u narednim mjesecima. Powell je rekao da bi neuspjeh u obnavljanju stabilnosti cijena bio „veća greška“ od guranja SAD u recesiju.
Zvaničnici FED-a i dalje tvrde da mogu da izbegnu recesiju i da izvrše meko sletanje privrede. Oni tvrde da ekonomija ima temeljne snage i izrazili su nadu da bi inflacija mogla da se smanji onoliko brzo koliko je eskalirala.
Inflacija – mjerena omiljenim mjerilom Feda, indeksom cijena rashoda za ličnu potrošnju – bila je 6,3 odsto u maju, što je znatno iznad cilja centralne banke od 2 odsto.
Šta kaže Bloomberg Economics
"Šanse za pad u narednih 12 mjeseci porasle su na 38 odsto, što je znatno više od nule kada smo pokrenuli model prije mjesec dana. Model vidi 100 odsto vjerovatnoću recesije u naredna 24 mjeseca", rekli su ekonomisti Eliza Winger, Anna Wong and Yelena Shulyatyeva.
Popularniji indeks potrošačkih cijena je sve topliji, porastao je za 9,1 odsto u junu u odnosu na godinu dana ranije. Tri četvrtine roba i usluga u korpi indeksa potrošačkih cijena poraslo je po godišnjoj stopi većoj od 4 odsto u junu od maja.
"Inflacija je ukorenjena i širi se", rekao je bivši potpredsjednik Feda i viši saradnik Instituta Brookings Donald Kohn.
Centralna banka se suočava sa teškim poslom jer barem dio pritiska na povećanje inflacije ne potiče od viška tražnje – koju može da kontroliše – već od poremećaja u snabdijevanju na koje je nemoćna da utiče uslijed ruske invazije na Ukrajinu i pandemije.
Dodatna komplikacija, prema bivšem potpredsedniku Feda Alan Blinderu: Monetarna politika utiče na inflaciju sa veoma dugim kašnjenjima od možda dvije ili tri godine.
Trgovci na tržištu fjučersa federalnih fondova se klade da će Fed povećati stope na oko 3,5 odsto do kraja godine, sa 1,5 sada na 1,75 odsto ove nedelje, prije nego što počne da ih smanjuje u drugoj polovini 2023.
Bivši ministar finansija Lawrence Summers sumnja da će se to tako odigrati.
"Moj instinkt mi govori da nećemo vidjeti rezanje stopa onoliko brzo koliko ljudi misle da će se to desiti", rekao je profesor Univerziteta Harvard i plaćeni saradnik Bloomberg televizije.
Umjesto da smanji stope, Fed će ih vjerovatno podići na 5 odsto ili više sljedeće godine kako bi pokušao da smanji pritiske na cijene, rekao je glavni ekonomista iz Dreyfus and Mellon, Vincent Reinhart . To će pomoći da se ubrza kontrakcija koja povećava nezaposlenost na oko 6 odsto, sa sadašnjih 3,6 odsto, ali ostavlja inflaciju iznad 3 odsto, rekao je veteran centralne banke.
Bloomberg
Političari imaju malo izbora osim da povećaju stope jer ne mogu sebi da priušte eskalaciju inflatornih očekivanja, rekao je bivši guverner Feda Laurence Meyer. Ako bi se to dogodilo, bitka za obuzdavanje inflacije bi bila izgubljena jer bi kompanije i radnici počeli da se ponašaju na način koji bi gurao cijene sve više.
Meyer, koji vodi konsultantsku firmu za analizu monetarne politike, predviđa pad koji će smanjiti bruto domaći proizvod za 0,7 odsto sljedeće godine, podići nezaposlenost na 5 odsto i vratiti inflaciju na cilj Feda od 2 odsto u 2024.
"Blaga recesija je vjerovatno prilično dobra sa tačke gledišta Feda, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo i koliko loše izgleda", rekao je on.
Neki analitičari tvrde da su SAD već u recesiji. BDP se smanjio za 1,6 odsto na godišnjem nivou u prvom tromjesečju, a možda se dodatno smanjio u drugom, barem prema ekonomskom tragaču Atlanta Feda. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg predviđaju oporavak.
Ako procjenu Feda u Atlanti potkrijepe zvanični podaci 28. jula , dan nakon odluke Fed-a o stopi, to bi ispunilo popularnu definiciju recesije: dva uzastopna kvartala negativnog rasta.
Političari Feda već su napravili otklon od takvog narativa, ukazujući na snagu tržišta rada. "Zaista je čudno razmišljati o ekonomiji u kojoj zaposlite dodatnih 2,5 miliona radnika i proizvodnja opada", rekao je guverner Feda Christopher Waller ranije ovog mjeseca, naglašavajući svoju odlučnost da smanji inflaciju na 2 odsto.
-- Uz pomoć Tony Czuczka, Rich Miller
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...