Federalne rezerve (Fed) Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su u srijedu odlučile da kamatne stope ostave na dosadašnjim nivoima, što je bio i široko prihvaćeni konsenzus analitičara i ekonomista koji su predviđali kakvu odluku bi mogla da donese centralna banka SAD.
Referentna kamatna stopa, koja je u SAD definisana kao ciljani raspon stopa po kojim depozitne institucije preko noći pozajmljuju sredstva jedne drugima, ostala je nepromijenjena na opsegu od 5,25 do 5,5 odsto, što je najviši nivo od početka 2001. godine, saopštio je Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC). Da bi upravo ovo mogla da bude odluka centralne banke, nagovještavali su i brojni zvaničnici Feda, ali i analitičari i učesnici na tržištu.
"FOMC će nastaviti da procjenjuje dodatne informacije i njihove implikacije po monetarnu politiku. Pri određivanju dodatnog pooštravanja monetarne politike , koje bi moglo biti potrebno kako bi se inflacija vratila na dva odsto, komitet će u obzir uzeti kumulativne efetke dosadašnjeg zaoštravanja monetarne politike, zastoje u prenosu monetarne politike na privrednu aktivnosti, i druge ekonomske i finansijske okolnosti", piše u saopštenju.
Kretanja na tržištu svopova pokazuju da najveći broj zainteresovanih učesnika misli da bi Fed kamatne stope mogao da počne da smanjuje sredinom sljedeće godine, piše Bloomberg.
Prije objavljivanja odluke, investitori su procijenili da je šansa da Fed kamatnu stopu do kraja januara podigne za još 25 baznih poena jedan na prema tri. Centralna banka sljedeći put odluku saopštava 13. decembra, pa posljednjeg dana januara.
Obveznice u prvom planu danas
Tempo kojim će Fed smanjivati svoj porftolio obveznica neće se mijenjati u odnosu na prethodne najave i planove, takođe se navodi u saopštenju centralne banke.
Upravo te obveznice su u prvi plan stavile objavu Ministarstva finansija SAD koje je danas najavilo da će povećati obim emisija državnih obveznica duže ročnosti, ali je to povećanje bilo manje od očekivanog.
Iz ministarstva su saopštili da će sljedeće nedjelje na kvartalnoj aukciji za refinansiranje ponuditi hartije vrijedne 112 milijardi dolara, i sa dospijećem za tri, 10 i 30 godina. Mnogi veliki brokeri su predviđali iznos od 114 milijardi dolara, što bi predstavljalo isti tempo povećanja prodaje kao u avgustu.
Ključna razlika u odnosu na avgust je bio sporiji tempo rasta prodaje 10-godišnjih i 30-godišnjih hartija od vrijednosti, pri čemu nije bilo promjena u pogledu 20-godišnjih dužničkih zapisa. Zvaničnici su rekli da je promjena bila mala i da su neki učesnici na tržištu očekivali još veće usporavanje emisija hartija sa kasnijim dospijećem. Uprkos tome, vijesti o objavljivanju su dovele do rasta vrijednosti tih zapisa, a prinosi na 30-godišnji dug pali su za 10 baznih poena.
Odluka je vezana za Fed upravo jer centralna banka drži velik dio obveznica koje je izdala država.
Ministarstvo je saopštilo da će njihovi planovi "i dalje zavisiti od niza faktora, uključujući promjene fiskalnih izgleda" i tempo i trajanje smanjenja portfelja državnih obveznica koje drže Federalne rezerve. Fed trenutno (i zasad se ta odluka neće mijenjati) dozvoljava da do 60 milijardi dolara mjesečno dospije bez refinansiranja, što primorava vladu da izda više hartija.
U pisanju pomogle Jonnelle Marte i Liz Capo McCormick.
.webp){kind=icon}
