Posljednju sedmicu juna obilježila je godišnja konferencija Evropske centralne banke (ECB) u portugalskom gradu Sintri, gdje su lideri centralnih banaka za zajedničke probleme ponudili teška rešenja - i prilično oštro ih komunicirali tržištima kapitala.
Globalna ekonomija i inflacija su se do sada pokazale iznenađujuće otpornima na niz povećanja kamatnih stopa, što je navelo vodeće centralne bankare da obećaju dodatno pooštravanje monetarne politike. Tako je predsjednica ECB Christine Lagarde sugerisala da je povećanje kamatnih stopa sljedećeg mjeseca gotovo izvjesno, dok će septembarska odluka zavisiti od novih ekonomskih pokazatelja.
"Kada je riječ o Evropskoj centralnoj banci i samom Eurosistemu, vjerujem da smo učinilo mnogo. Povećali smo kamatne stope za 400 baznih poena u veoma kratom roku, za manje od godinu dana. Imamo još posla, ali odlučivaćemo od sastanka do sastanka. Znamo da ima još prostora za povećanja i ako se naše procjene pokažu tačnim, vrlo je vjerovatno da ćemo povećati stope ponovo u julu," rekla je Lagarde.
Podsjetimo, na junskoj sjednici ECB je podigla kamatne stope za 25 baznih poena, na najviši nivo od 2001. godine. To znači da kamata na depozite sada iznosi 3,5 odsto. Ta odluka je donijeta iako je bazna inflacija u evrozoni u maju usporila više od očekivanog - poruke iz Sintre ukazuju na to da je bazna inflacija od 5,3 odsto ipak previsoka za ukus ECB-a.
Bloomberg Adria TV
Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg prognoziraju da će kamatne stope ECB dostići vrhunac u julu, na 3,75 odsto i da će na tom nivou ostati skoro godinu dana. Da li će se ove prognoze materijalizovati umnogome zavisi od septembarskog poteza ECB.
A da li se predsjednik Federalnih rezervi (Fed) Jerome Powell predomišlja zbog svog junskog poteza? Podsjetimo, Fed je pauzirao sa povećanjem kamatnih stopa, a konsenzus ekonomista uoči te odluke je bio da će kamate ostati na postojećem nivou do sljedeće godine. Na završnom panelu u Sintri, Powell je poručio da aktuelna politika možda nije dovoljno restriktivna i signalizirao još dva povećanja kamata.
"Iako vodimo restriktivnu politiku, ona možda nije dovoljno restriktivna i nije bila restriktivna dovoljno dugo. Dakle, vjerujemo da će biti još restriktivnosti na putu. Tržište rada je izuzetno jako, plate pokazuju rast i to podstiče potrošnju," rekao je on tokom panela koji je okupio i predsjednicu ECB, kao i guvernere centralnih banaka Engleske i Japana.
Najnoviji ekonomski podaci pokazali su da američka ekonomija ipak nije tako blizu recesiji kako se strahuje, a sa time se slažu i ekonomisti koje je anktetirao Bloomberg - u posljednjoj anketi popravile su se projekcije za treći kvartal sa pada na stagnaciju. Powell tvrdi da je recesija moguća kao posljedica Fed-ovih akcija, i da će bazna inflacija tek 2025. godine pasti na dva odsto.
Bloomberg Adria TV
Velika Britanija je poslije neočekivano visoke majske inflacije i agresivnog povećanja kamatnih stopa prihvatila da će privreda potonuti u recesiju. Podsjetimo, majska inflacija je u Velikoj Britaniji premašila očekivanja i bazna inflacija neočekivano je porasla.
U toj klimi, porastao je pritisak na Banku Engleske da se drži agresivnog kursa zatezanja. Za to vrijeme, tržišta su već uračunala finalnu kamatnu stopu od šest odsto za koju se procjenjuje da će gurnuti britansku privredu u recesiju.
Bloomberg Adria TV
Na forumu u Sintri, guverner Banke Engleske Andrew Bailey podvukao je još jednom da će ta institucija učiniti sve što je potrebno kako bi se inflacija u Britaniji vratila na ciljanih dva odsto.
"Posao nije ni blizu gotovog. Tržišta uračunavaju dalja povećanja, a moj odgovor je da se oslanjamo na podatke i da ćemo zasnivati odluke na tome," rekao je Bailey.
Naravno, najave nastavka monetarnog zatezanja nisu mogle da prođu i bez kritika - italijanska premijerka Giorgia Meloni pridružila se kritikama svojih kolega iz Vlade, Matea Salvinija i Antonija Tajanija.
"Ne možemo ignorisati kako konstantni rast kamata šteti našim ekonomijama više nego što smanjuje inflaciju. To je lijek koji više šteti nego što pomaže.", rekla je Meloni u obraćanju italijanskom parlamentu.
S druge strane, predsjednik Societe Generale i bivši član izvršnog odbora ECB Lorenzo Bini Smaghi smatra da je recesija neizbježna, ali da banke moraju da ostanu na postojećem kursu jer su sa monetarnim zatezanjem počele prekasno.
"Mislim da moraju da komuniciraju oštro ako bi zaustavili rast plata koji stvara sekundarne efekte i gura baznu inflaciju gore i stvara otporniju ekonomiju. Dakle, moraju da se obraćaju strogo - vidjećemo da li će tako i djelovati, naročito ako se znaci recesije pojave ranije nego što je očekivano. Za sada moramo da prihvatimo te poruke i da očekujemo bar još jedno povećanje kamatnih stopa u Evropi i vjerovatno SAD," zaključio je Bini Smaghi.
.webp){kind=icon}
