.webp){kind=icon}
FAO indeks cijena hrane (FFPI) u prosjeku je iznosio 126,9 bodova u martu 2023., što je pad od 2,8 bodova (2,1 posto) u odnosu na februar. Ovo je 12. uzastopni mjesečni pad otkad je dosegao vrhunac prije godinu, objavila je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u najnovijem izvještaju.
Od marta 2022. indeks je pao za čak 32,8 bodova (20,5 posto). Pad indeksa u martu predvođen je padom indeksa cijena žitarica, biljnog ulja i mliječnih proizvoda, dok su porasli indeksi šećera i mesa.
FAO indeks cijena žitarica prosječno je iznosio 138,6 bodova u martu, što je pad od 8,2 boda (5,6 posto) u odnosu na februar i 31,6 bodova (18,6 posto) u odnosu na onaj od prije godinu.
Najviše su pale međunarodne cijene pšenice i to za 7,1 posto, potaknute velikom globalnom zalihom i snažnom konkurencijom među izvoznicima. Padu je pridonijelo i proširenje Inicijative za crnomorsko žito, čime je Ukrajini omogućeno da nastavi izvoziti iz svojih crnomorskih luka. Više procjene za australsku proizvodnju, zajedno s poboljšanim uvjetima usjeva u Evropskoj uniji ovog mjeseca, dodatno su potaknuli globalnu ponudu. Snažna konkurencija iz Ruske Federacije, gdje visoke zalihe i dalje podržavaju konkurentne cijene, također je održala pritisak na tržište naniže.
Svjetske cijene kukuruza također su pale za 4,6 posto pod pritiskom sezonske dostupnosti žetve u Južnoj Americi, te uslijed očekivanja rekordne proizvodnje u Brazilu i produžetka Crnomorske inicijative za žitarice. Među ostalim žitaricama, svjetske cijene ječma i sirka pale su za 6,7 posto, odnosno 5,7 posto, pod uticajem prelijevanja slabosti na međunarodnim tržištima kukuruza i pšenice. Međunarodne cijene riže pale su za 3,2 posto.
Indeks cijena biljnog ulja iznosio je 131,8 bodova, što je pad od 4,1 boda (tri posto) u odnosu na februar i čak 47,7 posto ispod nivoa od prije godinu dana. Pad indeksa rezultat je nižih kotacija soje, uljane repice i suncokretovog ulja, što je više nego nadoknadilo više svjetske cijene palminog ulja. Nakon pada tri uzastopna mjeseca, međunarodne cijene palminog ulja oporavile su se u martu. Osim nižih nivoa proizvodnje u jugoistočnoj Aziji zbog nepovoljnih vremenskih prilika i poplava u nekim rastućim regijama, cijene palminog ulja dobile su dodatnu podršku ograničenih globalnih izvoznih zaliha usred privremenih ograničenja izvoza koje je uvela Indonezija.
Cijene mliječnih proizvoda zabilježile su mjesečni pad od 0,8 posto i godišnji od 10,7 posto, što je rezultat nižih cijena sira i mlijeka u prahu. S druge strane, cijene maslaca su porasle.
''Pad međunarodnih kotacija cijena sira bio je potaknut sporijom kupovinom većine vodećih uvoznika u Aziji usred povećane izvozne dostupnosti, uključujući zalihe, u vodećim izvoznicima'', navodi se u izvještaju.
Cijene mlijeka u prahu pale su deveti mjesec zaredom, prvenstveno odražavajući slabu uvoznu potražnju, posebno za kratkoročne isporuke i sezonski rastuću proizvodnju mlijeka u Zapadnoj Evropi.
Meso je u martu poskupjelo za 0,8 posto u odnosu na februar, ali je za 5,3 posto jeftinije u odnosu na isti mjesec prošle godine.
U martu su kotacije goveđeg mesa porasle, pod uticajem rasta unutarnjih cijena u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se u predstojećim mjesecima očekuje manja ponuda stoke. Nasuprot tome, cijene mesa peradi pale su deveti mjesec zaredom zbog prigušene globalne potražnje za uvozom, unatoč izazovima u vezi s opskrbom zbog raširenih epidemija ptičije gripe u nekoliko velikih zemalja izvoznica.
FAO indeks cijena šećera u prosjeku je iznosio 127 bodova u martu, što je povećanje od 1,8 bodova (1,5 posto) u odnosu na februar, označavajući drugi uzastopni mjesečni porast i dosegnuvši najviši nivo od oktobra 2016. Povećanje cijena uglavnom je rezultat zabrinutosti oko manje globalne dostupnosti šećera u sezoni 2022/23., nakon pada izgleda za proizvodnju u Indiji, Tajlandu i Kini. Međutim, pozitivni izgledi za usjeve šećerne trske u Brazilu, koji se spremaju za žetvu, ograničili su pritisak na rast svjetskih cijena šećera.
