Rusija je u inozemstvu uspjela uštedjeti oko trećinu od 227 milijardi dolara nepredviđene zarade prošle godine od izvoza robe, stvarajući potencijalno novu žarišnu tačku dok SAD i njegovi saveznici žele pooštriti svoje sankcije zbog invazije na Ukrajinu.
Prema procjeni Bloomberg Economicsa, oko 80 milijardi dolara raspršeno je po fondovima gotovine, nekretninama i ulaganjima u podružnice u inozemstvu. Zaliha rezerve u sjeni, nusprodukt rekordnog suficita na tekućem računu - otprilike razlike između izvoza i uvoza – pomogao je održati finansije Kremlja od napada na Ukrajinu u februaru 2022.
"Zbog kašnjenja Evrope s ciljanjem na ruski energetski sektor, Kremlj je uspio akumulirati jedan od najvećih suficita tekućeg računa u svojoj historiji", rekla je Maria Shagina, ekonomistica na Međunarodnom institutu za strateške studije sa sjedištem u Velikoj Britaniji. "Ovo je de facto negiralo učinak zamrzavanja imovine centralne banke u martu 2022., jer je Rusija mogla nadoknaditi ono što je izgubila".
Sva nova zarada koja se gomila u inozemstvu mogla bi ih učiniti privlačnom metom za ruske protivnike, posebno ako sredstva kontrolira država. Vlada je dioničar u mnogim od najvećih ruskih izvoznika koji su pridonijeli prošlogodišnjem nevjerovatnom prihodu, iako je pitanje gdje je novac završio i ko ga kontrolira postalo još tajanstvenije.
U gomilanju međunarodne imovine prošle godine, Rusija je dodala ekvivalent od oko pet posto bruto domaćeg proizvoda. To je blizu prosjeka 2009.-2013., još jedno razdoblje visokih cijena nafte i ograničenih deviznih intervencija centralne banke.
Šta Bloomberg Economics kaže...
"Akumulacija međunarodne imovine bila je prisilna, a ne namjerna. Sankcije su natjerale Ruse da smanje uvoz, dok su cijene robe potaknule izvoz. Ako ništa drugo, umjesto da motivira korporacije da povećaju inozemnu imovinu, ruska je vlada ublažila propise kako bi pomogla povećati uvoz koji joj je bio potreban za stabilizaciju domaće inflacije", Alexander Isakov, ruski ekonomist.
Sudbina ruskih fondova u inozemstvu sve je više u fokusu jer podupiratelji Ukrajine poput Kanade i Njemačke iznose ideju o korištenju milijardi u zamrznutoj ruskoj imovini za kompenzaciju zemlji i pomoć u njezinoj obnovi.
Za vladu je imovina akumulirana u inozemstvu resurs koji se može iskoristiti putem vanrednih nameta izvoznicima, prema Alexanderu Knobelu s državne Ruske akademije za vanjsku trgovinu.
"Takve 'rezerve u sjeni' mogu se formalno okrenuti u korist države na različite načine", rekao je Knobel.
Kako Evropska unija postaje sve manje ovisna o ruskim energetskim opskrbama, vjerovatno će sredstva u inozemstvu privući više pažnje kao moguća meta sankcija, rekao je.
Finansijska gušenja
Ograničenja bez presedana centralnoj banci prošle godine već su blokirala oko 300 milijardi dolara njezinih rezervi, ostavljajući joj malo opcija za ulaganja osim juana i zlata. Imovina sankcioniranih ruskih poduzetnika također je zamrznuta u nekim zapadnim jurisdikcijama i ostavlja ih u neizvjesnosti.
S nižim cijenama robe i novim ograničenjima izvoza nafte koja su nedavno stupila na snagu, suficit tekućeg računa naglo je pao. Banka Rusije predviđa da će ove godine iznositi 66 milijardi dolara, da bi 2024. dosegla 48 milijardi dolara, a 2025. 41 milijardu dolara.
Čak i ako strane vlade uspiju utvrditi vlasništvo nad novim ruskim fondovima u inozemstvu i povezati ih s državom, ukupni će iznos vjerovatno biti manji od službenih procjena.
Dok je rusko neto sticanje strane imovine prošle godine doseglo 107 milijardi dolara prema centralnoj banci, Bloomberg Economics procjenjuje da je iznos vjerovatno precijenjen za oko 21 milijardu dolara.
Kako bi došao do brojke, Bloomberg Economics prilagodio je ukupnu potrošnju za turizam, kupovini na floti naftnih tankera u sjeni i odlive povezane s Rusima koji otvaraju račune u prekomorskim bankama. Takvi bankovni transferi iskrivljuju podatke jer se pojavljuju kao povećanje strane aktive, ali umjesto toga predstavljaju preusmjeravanje uvoza.
"Rusko gomilanje skrivenih rezervi sasvim je moguće", rekao je Sergej Guriev, ekonomist koji je nekoć savjetovao rusku vladu, ali je kasnije pobjegao u Pariz, gdje je sada rektor Sciences Po.
"Glavno je pitanje u kojoj bi mjeri te rezerve bile dovoljne za finansiranje budžetskog deficita 2023. godine", rekao je Guriev.