Trgovina robom između SAD-a i Kine porasla je na rekord 2022., što je podsjetnik da su potrošači i tvrtke u dva najveća svjetska gospodarstva i dalje duboko povezani dok se njihove vlade razilaze u nizu ekonomskih i političkih pitanja.
Ukupna robna razmjena između dviju zemalja porasla je na 690,6 milijardi dolara prošle godine, premašivši rekord iz 2018., pokazali su podaci Ministarstva trgovine u utorak. Podaci nisu prilagođeni za inflaciju.
Godišnji deficit robne razmjene s Kinom povećao se za osam posto na 382,9 milijardi dolara, što je rekord nakon deficita od 419,4 milijarde dolara u 2018. Deficit u trgovini robom i uslugama sa svim zemljama popeo se za 12,2 posto na gotovo trilijun dolara.
Produbljivanje trgovinskih veza između zemalja je pod pritiskom zbog sve većeg raskola između Washingtona i Pekinga, koji su se sukobili u vezi s pitanjima uključujući ljudska prava, trgovinu i natjecanje za tehnologiju i tržišta. Podaci dolaze uslijed posebno niske točke dviju zemalja nakon obaranja navodnog kineskog špijunskog balona iznad američkog teritorija.
Washington nastavlja planove za ograničavanje kineskog pristupa osjetljivoj tehnologiji poluvodiča i pokušava navesti zemlje koje smatra saveznicima da učine isto.
Također radi na smanjenju ovisnosti SAD-a o Kini u pogledu robe, potičući zapadne tvrtke da ulažu u ono što je ministrica financija Janet Yellen nazvala "pouzdanim trgovinskim partnerima" kao što je Indija u procesu poznatom kao friendshoring.
Američka ministrica financija Janet Yellen. (Sarah Silbiger/Bloomberg)
Vrijednost robnog izvoza u Kinu popela se na rekordnu vrijednost svih vremena od 153,8 milijardi dolara, dok je uvoz porastao na 536,8 milijardi dolara, malo ispod rekorda iz 2018.
"To pokazuje da potrošači imaju svoje mišljenje", rekao je William Reinsch, koji je bio najviši dužnosnik trgovine u Clintonovoj administraciji, a sada je viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije, think tanku sa sjedištem u Washingtonu. "Na tržišnoj razini još uvijek puno poslujemo, unatoč naporima obiju vlada. Makroodnos se nije toliko promijenio; još uvijek puno trgujemo."
Tarifna strategija
Bidenova administracija zadržala je na snazi skup carina nametnutih pod predsjednikom Donaldom Trumpom i suočila se s Pekingom zbog onoga što smatra kršenjem ljudskih prava, nepoštenom trgovinskom praksom i prijetnjama američkoj nacionalnoj sigurnosti.
Ali stotine američkih velikih i malih tvrtki ponovno su se zauzele za ukidanje nameta, koji su uvedeni u valovima počevši od 2018., rekavši da su povećale svoje ulazne troškove u vrijeme ubrzane inflacije.
Dok Bijela kuća preispituje carine, malo je naznaka da je Bijela kuća sklona značajnom ukidanju carina na uvoz koji obuhvaća industrijske inpute, poput mikročipova i kemikalija, do potrošačke robe, zadržavajući ih na snazi kao polugu protiv Kine i zbog zabrinutosti da bi njihovo ukidanje bilo politički riskantno.
Čipovi
Industrija čipova i dalje je glavno žarište trgovinskih napetosti.
Iako je Kina najveći proizvođač telefona i računala, američke tvrtke još uvijek kontroliraju većinu temeljne tehnologije čipova, a prošle je godine pooštrila ograničenja na izvoz poluvodiča. Peking je u prosincu pokrenuo spor sa Svjetskom trgovinskom organizacijom pokušavajući poništiti američke kontrole izvoza, koje imaju za cilj ograničiti sposobnost te azijske države da razvije domaću industriju poluvodiča i opremi svoju vojsku.
Dužnosnici obje strane traže načine za bolje upravljanje razlikama između dviju sila, a Yellen i potpredsjednik Liu He održali su osobne sastanke u Zürichu u siječnju. To je uslijedilo nakon izravnih razgovora predsjednika Joea Bidena i Xi Jinpinga održanih na Baliju u Indoneziji u studenom.
Bloomberg
Ali napori da se odmrznu odnosi doživjeli su udarac nakon što je Pentagon otkrio, kako se sumnja, da se kineski nadzorni balon zadržava na velikoj visini iznad osjetljivih nuklearnih lokacija u Montani, što je dovelo do odgode posjeta državnog tajnika Antonyja Blinkena.
Trgovački partneri
Kina je zadržala svoje treće mjesto među vodećim američkim trgovinskim partnerima za robu u 2022., s udjelom od 13 posto u ukupnoj trgovini. Kanada je zadržala prvo mjesto s udjelom od 14,9 posto procijenjenim na 793,8 milijardi dolara, dok je Meksiko drugi sa 14,7 posto, ili 779,3 milijarde dolara.
Jedina promjena na ljestvici prvih 10 u odnosu na 2021. bio je Vijetnam, koji se popeo za dva mjesta na osmo mjesto, s ukupnom trgovinskom razmjenom od 138,9 milijardi dolara.
(Ažuriranja pojedinostima o trgovinskom deficitu 2022. u trećem odlomku. Jedinice prvog grafikona ispravljene su u ranijoj verziji ove priče.)
.webp){kind=icon}
