Na vanjskom rubu ESG tržišta duga, neregulirani, ali rastući oblik financiranja kod nekih stručnjaka u industriji izaziva uzbunu.
Njihova je zabrinutost usredotočena na tržišnu praksu razvijenu oko plavih obveznica korištenih u programima olakšica duga. Konceptualno slična zelenim obveznicama, plava bi inačica prihode trebala usmjeriti prema zaštiti mora. Najveći slučaj do danas vezan je za Belize, gdje je Credit Suisse Grupa izdala plave obveznice za financiranje zamjene dijela vanjskog duga zemlje za lokalna ulaganja u prirodu (tzv. debt-for-nature swap) u organizaciji Nature Conservancyja krajem 2021. godine.
No analitičari tvrtke Barclays nedavno su pobliže proučili slučaj i došli do zaključka da takvi poslovi dolaze sa "stvarnim rizikom od greenwashinga".
"Zabrinuti smo zbog upotrebe izraza 'plave obveznice' glede debt-for-nature transakcija", rekla je u intervjuu Charlotte Edwards, voditeljica istraživanja ESG tržišta duga pri Barclaysu u Londonu. "Plave obveznice vrsta su zelene obveznice, a poanta zelene obveznice je da se 100 posto prikupljenih prihoda troši na ekološke projekte."
U slučaju Belizea, ta je zemlja otkupila 553 milijuna dolara duga s popustom, koji je u konačnici financiran korištenjem 364 milijuna dolara plavih obveznica koje je izdao Credit Suisse. Od toga je oko 24 milijuna dolara dodijeljeno fondu za očuvanje mora, a većina ostatka iskorištena je za otkup duga. Belize se također obvezao potrošiti dodatnih 84 milijuna dolara za zaštitu svog vodenog ekosustava u naredna dva desetljeća koristeći uštede ostvarene ugovorom.
Glasnogovornik Credit Suissea odbio je komentirati. Predstavnici Belizea rekli su kako je vlada bila "potpuno transparentna s transakcijom" i naglasili su koristi od dogovora i za financije zemlje i za njen morski ekosustav.
Što kaže Bloomberg Intelligence
"Da biste obveznicu nazvali 'zelenom' ili 'plavom', 90 posto ili više treba biti dodijeljeno zelenim projektima ili, u ovom slučaju, plavim projektima. Još uvijek nema propisa po kojima bi se izdavatelji upitnih obveznica smatrali odgovornima, pa je još uvijek upitno je li ovo pravni problem, ali reputacijski definitivno jeste."
—Christopher Ratti, viši kreditni analitičar ESG-a u Bloomberg Intelligenceu.
Šire tržište za debt-for-nature ugovore ima potencijal porasti u raspon između 800 milijardi i dva bilijuna dolara, ovisno o tome tko daje procjene. Nakon niza poslova u 1980-im i 1990-im, uslijedio je prekid u 2000-im. No takvi ugovori sada se vraćaju u modu, a Barclays smatra kako bi sporazum u Belizeu mogao postati presedan jer se i druge nacije, poput Gabona, zanimaju za slične aranžmane koji uključuju privatne vjerovnike.
Felix Biedermann, partner u odvjetničkom uredu Simmons & Simmons, specijaliziran za dužnička tržišta kapitala i bankarske propise, rekao je kako je plava obveznica koja ne slijedi načelo korištenja 100 posto prihoda za očuvanje okoliša "obranjiva iz pravne perspektive", pod uvjetom da je izdavatelj transparentan.
"No pravna perspektiva u ovim slučajevima nije previše važna", rekao je u intervjuu. "Možete ozbiljno oštetiti svoj ugled, a da ne prekršite zakon." Transparentnost je "jedino sredstvo za ublažavanje rizika vezanih za ESG", rekao je.
"U vezi s tim bi moglo doći do pucanja na tržištu jer nije preporučljivo koristiti baš sve što je moguće iz pravne perspektive, naročito jer se radi o vrlo osjetljivoj temi i vrlo osjetljivom tržištu", rekao je Biedermann.
Međunarodno udruženje tržišta kapitala (ICMA), koje postavlja dobrovoljne smjernice za globalno izdavanje obveznica, u procesu je izrade nacrta "globalnih smjernica o plavim obveznicama" s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC). U postojećim smjernicama IFC-a za plavo financiranje stoji da su plave obveznice instrumenti čiji su prihodi isključivo namijenjeni projektima zaštite mora.
"Plave financije, uključujući plave obveznice, nisu samo pametan računovodstveni mehanizam", rekao je glasnogovornik IFC-a putem e-pošte. To "može utjecati na značajne promjene za naše oceane i morske ekosustave."
Najmanje jedan investitor u poslu u Belizeu oprezno se odnosi prema obveznici u svojim izvješćima.
Alecta AB, tvrtka koja upravlja švedskim mirovinskim fondom, vlasnik je plavih obveznica izdatih od Credit Suissea, ali ne uključuje ih u svoje objave o zelenim i društvenim obveznicama. Umjesto toga, kategorizira obveznicu pod "druga ulaganja s društvenim i ekološkim utjecajem", rekla je Carina Silberg, voditeljica upravljanja i održivosti u Alecti.
"Razumno je voditi raspravu o označavanju kako bi se izbjegao greenwashing i osiguralo povjerenje u financijsko tržište", rekla je.
Sean Kidney, glavni izvršni direktor Climate Bonds Initiativea, smatra da su zabrinutosti u vezi s nomenklaturom prenapuhane. "Baš me briga kako to zovu", rekao je u intervjuu. "Ono do čega mi je stalo je hoće li to donijeti promijene."
U tvrtki ClientEarth, koja je prošle godine uspješno tužila vladu Ujedinjenog Kraljevstva jer nije ispunila svoje obećanje o nultim emisijama, odvjetnica za financiranje klimatskih promjena Catriona Glascott rekla je da tržište financiranja duga "potencijalno može biti velika pozitivna sila".
No to je i područje u kojem vrijedi caveat emptor princip, rekla je.
"U ESG financiranju duga sigurno postoji prostor za opsežni greenwashing", rekla je. "Nedostatak pravila doista ga čini pomalo nalik divljem zapadu."
.webp){kind=icon}
