Početak 2025. godine donio je veliku promjenu u tonu kada je riječ o globalnim ulaganjima u održivost. Donald Trump ponovno je predsjednik SAD-a i više ne skriva neprijateljski stav prema regulativi poput Inflation Reduction Acta, koji je prethodno potaknuo goleme investicije u zelenu energiju.
Američki fondovi ubrzano napuštaju klimatske inicijative, a pojam ESG sve se češće koristi kao političko oružje nego kao mjerilo održivosti. No, je li to kraj održivog investiranja ili samo evolucija?
Odgovore smo potražili kod Karle Alfier, ESG stručnjakinje i osnivačice Alfier Consultinga, koja svakodnevno savjetuje klijente kako kroz regulativu, tako i kroz realnu transformaciju poslovanja.
Karla Alfier
Tko se boji ESG-a još?
Prema Alfier, politička klima u SAD-u, s naglaskom na republikanske politike koje sve aspekte održivosti guraju u stranu, svakako utječe na globalni diskurs. To je konkretno vidljivo i kroz Omnibus paket, koji predlaže značajno ublažavanje mjera propisanih trenutnom regulativom o održivim financijama, primarno vezanih za izvještavanje.
Iako je taj prijedlog u velikoj mjeri posljedica Draghijevog izvješća o europskoj konkurentnosti iz rujna 2024. godine, rasprave i stavovi u prilog tim izmjenama dodatno su potaknuti globalnim kretanjima.
"ESG kao pojam je na umoru jer se povezuje s pogrešnim konceptima. ESG nije sinonim za održivost, već metrika koja se u dobroj mjeri različito percipira i tumači, što je dovelo do pravne i tržišne nesigurnosti, a u konačnici i do odbojnosti jer se stvara dojam da nameće veliku količinu birokracije", ističe Alfier.
Alfier također ističe da izvještavanje o nefinancijskom dijelu poslovanja nije mnogo kompleksnije od financijskog, ali razlika je u kapacitetima. Dok se financijskim dijelom u tvrtkama bavi više ljudi, izvještavanje o održivosti često je svedeno na jednu ili dvije osobe, ponekad ni toliko.
"Naravno da je onda cijela priča teška i skupa, osobito ako se uzmu u obzir kontekst i širina obuhvaćenih tema", kaže Alfier.
U idealnim uvjetima, ESG bi trebao predstavljati metriku kojom se mjeri uspjeh održivosti, no danas se, upozorava, sve češće poistovjećuje s pojmovima poput woke kulture, DEI-ja ili čak "klimatskog fašizma", što skreće pažnju s temeljne činjenice, a to je ograničenost resursa.
"U SAD-u, republikanske, a osobito Trumpove politike, uzrokuju šok i opće zgražanje jer se odmiču od svih aspekata održivosti. Hoće li to utjecati na globalni zamah? Mislim da će to iskoristiti Trumpovi istomišljenici, ali sumnjam da će značajno usporiti ulaganja u obnovljivce, električna vozila, klimatska rješenja i slično jer su u njih već uložena ogromna sredstva, a i potreba i potražnja za njima su prepoznate", smatra ESG stručnjakinja.
Bloomberg
Dogodio se, kaže, i shift u komunikaciji. Umjesto izraza "ESG" sve češće se koristi "sustainable" ili drugi konkretni pojmovi, a investicije se usmjeravaju prema ciljanom utjecaju kao u slučaju SDG-focused biodiversity bond fonda koji je lansirao Goldman Sachs.
S druge strane, najveći britanski mirovinski fond je predao svojih više od 35 milijardi dolara na upravljanje Amundiju i Invescu, upravo zbog njihove veće usklađenosti s ESG principima u usporedbi s dotadašnjim upraviteljem State Streetom.
Tihi ESG, isti ciljevi
Kada je riječ o fondovima poput Parnassusa i Engine No. 1, koji ublažavaju svoju ESG komunikaciju ili redefiniraju pristup održivosti, Alfier poziva na oprez.
"Engine ne bih isticala kao pravi primjer jer su imali one-off slučaj klimatskog aktivizma s Exxonom".
No ističe da se ublažavanje ESG komunikacije ipak vidi kod velikih igrača poput BlackRocka i Vanguarda, koji napuštaju razne klimatske inicijative. Iako je to razumljivo u američkom kontekstu, demokratske savezne države i dalje guraju održivost kroz zakonodavne okvire.
"Definitivno se radi i o promjenama u diskursu. CFA je nedavno iz svog programa certificiranja izbacio pojam ESG i zamijenio ga sa 'Sustainable investing certificate'. Isto tako, BlackRock je uklonio sustainability label s dijela fondova, upravo zbog ESMA-inih smjernica koje jasno definiraju kada se takvi pojmovi smiju koristiti", ističe.
No Alfier se nada da će taj zaokret rezultirati smanjenjem greenwashinga, koji je i dalje česta, ali rijetko sankcionirana praksa.
"Nadam se da će zaokret ići u smjeru ESG proklamiranja prema održivom financiranju i projektima koji su zaista održivi", rekla je Alfier, koja je o temi greenwashinga govorila i na nedavno održanom trećem izdanju Haiku dijaloga.
Investitori traže konkretan učinak, a ne velike riječi | Depositphotos
EU traži ravnotežu između birokracije i povjerenja
Iako Europska unija i dalje javno stoji iza Zelenog plana i EU taksonomije, događaju se značajni potresi u regulatornom okviru. Alfier ističe da najavljene izmjene, poput Omnibus paketa i izmjena Taksonomije, u kompanijama stvaraju pravnu i operativnu nesigurnost.
"Kompanije su već uložile znatna sredstva u usklađivanje s postojećom regulativom, a sada su u svojevrsnom limbu jer ne znaju što im je činiti dok se ne usvoje nova pravila. Postojećem okviru nije dana prilika da pokaže efekte kroz nekoliko godina primjene", smatra.
Najavljene su i izmjene EU taksonomije. Iako bi pojednostavljenje moglo pomoći, najavljeno sužavanje obveznika izvještavanja, prema Alfier, iskrivljuje sam koncept taksonomije.
"Imam dojam da će ipak velik broj kompanija nastaviti primjenu jer su taksonomski pokazatelji, tzv. 'zeleni' prihodi i capex, nešto što će i dalje htjeti naglašavati, osobito u razgovorima s bankama i institucionalnim investitorima".
Povlačenje američkih fondova iz ESG okvira ne znači da će kapital za europske projekte presušiti.
"Zasad su i dalje na raspolaganju sredstva iz EU-a, a tu su i dalje jaki EBRD, EIF, IFC i drugi takvi ulagači koji su održivost kao temu forsirali kad ona još nije bila u fokusu kao danas", govori vlasnica konzultantske tvrtke.
Neki sektori u Europi, poput obnovljivih izvora energije, već su etablirani kao "default" za održiva ulaganja. No Alfier vidi rast interesa i u prehrambenim i poljoprivrednim sektorima, gdje održivost zahtijeva golem trud i ulaganja.
"Kao zajednički nazivnik svima, a opet zasebni sektor, dolaze inovacije, osobito u smislu ublažavanja klimatskih promjena i povećanja bioraznolikosti".
Regulativa se mijenja, ali zeleni pokazatelji ostaju važni za investitore | Depositphotos
Što dalje?
I u Hrvatskoj i u regiji se vide pomaci. Investitori i financijske institucije sve ozbiljnije uzimaju u obzir održivost, pod utjecajem europskih regulatora i matičnih banaka.
"Velike banke uglavnom slijede strategije svojih europskih matica koje potiču održiva ulaganja, a postoji i očit interes za ulaganje u dužničke instrumente povezane s održivosti. Još nismo imali izdanje prave zelene obveznice, ali i tu ima potencijala".
Do sada su izdana tri SLB-a (Mplus, ZGH, JGL), a radilo se i na još barem dva. Investitori su uglavnom lokalni i institucionalni, poput EBRD-a, a Alfier ne vidi veći rizik povezan s promjenom globalnog sentimenta prema ESG-u.
"S obzirom na trenutni interes, mislim da ima potencijala i za pravu zelenu (ili plavu) obveznicu koja bi bila usmjerena na konkretni zeleni projekt."
Za kraj, Alfier zaključuje da se ne radi o kraju održivog ulaganja, već o nužnoj evoluciji.
"U Europi se radi o prilagodbi u narativu - ističe se poticanje konkurentnosti, ali i dalje se ulaže u održive projekte. ESG hype je trajao dosta dugo i sad se potencijalno bliži kraju. Ostat će oni s konkretnim rješenjima u koje se isplati ulagati", zaključuje Alfier.
.webp){kind=icon}
