Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma počeo je u Davosu uz upozorenja rukovodilaca korporacija i ekonomista da će ove godine vjerovatno doći do globalne recesije.
Od 4.410 rukovodilaca anketiranih od strane PricewaterhouseCoopers LLP (PWC) u oktobru i novembru prošle godine, 73 odsto predvidjelo je pad svjetskog rasta u narednih 12 mjeseci. Očitavanje je bilo najgore od kada je konsultantska firma počela sa anketama 2011. Dva od pet su čak izrazili zabrinutost da njihove kompanije možda neće trajati deceniju.
Odvojeno istraživanje glavnih ekonomista, koje je objavio forum, pokazalo je da dvije trećine očekuje recesiju širom svijeta 2023. godine jer preduzeća smanjuju troškove; 18 odsto smatra da je takav pad "izuzetno vjerovatan".
Zabrinutost će vjerovatno biti rasprostranjena ove nedjelje jer se više od 2.700 rukovodilaca, bankara i ekonomista uputilo u švajcarski skijaški centar Davos po prvi put od januara 2020. Iako najnoviji podaci bude nadu da će privrede još uvijek moći da uspore rast i izbjegnu recesiju, prošlogodišnji porast inflacije i naknadno povećanje kamatnih stopa od strane centralnih banaka su mnoge pripremile za smanjenje ekonomske aktivnosti.
Globalni predsjednik PWC-a Bob Moritz je uprkos tome rekao da je nivo zabrinutosti u anketi njegove kompanije vjerovatno precijenjen.
Očekivanja usporavanja su utkana u predviđanja jer su ljudi već dugo vidjeli da će doći do usporavanja, rekao je on. U poređenju sa finansijskom krizom iz 2008. godine, šefovi su sada više uplašeni za ekonomiju, ali su sigurniji da će njihove kompanije "izdržati ovaj pad".
Uprkos tome, povjerenje poslovnih lidera u izglede za rast sopstvene kompanije najviše je opalo od krize 2008.
Adaptacija ili smrt
Tri velika ovogodišnja rizika su inflacija, makroekonomska volatilnost i geopolitički sukob, pokazalo je istraživanje.
Moritz iz PWC-a je rekao da je glavno iznenađenje dugoročna perspektiva, pošto je 40 odsto izvršnih direktora ubjeđeno da "njihove organizacije neće biti ekonomski održive za 10 godina, ako se ne transformišu".
On je rekao: "Kratkoročni rok se odnosi na to kako upravljati pritiscima troškova, a dugoročni se odnosi na lance snabdijevanja, klimu, tehnološke poremećaje." Šefovi moraju da preduzmu akciju sada da bi "preživjeli dvije godine, da bi napredovali u narednih 10", a da pritom budu sigurni da imaju kapital za raspoređivanje za budućnost.
Blooomberg
Prošle godine, izvršni direktori bili su zabrinuti zbog sajber, zdravstvenih i klimatskih prijetnji. Moritz je rekao da je klimatska kriza i dalje hitno pitanje. "Ne brine me to što je pala sa liste. Stvari su relativne — 60 odsto do 70 odsto izvršnih direktora već preduzima akciju", rekao je on.
Geopolitičke prijetnje ne odnose se isključivo na Rusiju i Kinu. "Ako može da se desi Rusija-Ukrajina, šta drugo?" upitao je Moritz. "Šta je sa Bliskim istokom i ulogom Irana? Čak je i Zakon o smanjenju inflacije u SAD potencijalni rizik." Stotine milijardi dolara subvencija u okviru Zakona o smanjenju inflacije za projekte čiste energije izazivaju geopolitičke tenzije u Evropi.
Moć radnika
Što se tiče zapošljavanja, 60 odsto šefova ne planira da smanji broj zaposlenih, a 80 odsto neće smanjiti kompenzaciju jer se drže zaposlenih radije nego da prolaze kroz skupe procese zapošljavanja. Očekuje se da će odliv osoblja ponovo biti visok i ove godine.
"Moć ostaje radnicima koji imaju odgovarajuće vještine", rekao je Moritz.
Poslovni lideri u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji su još manje optimistični u pogledu domaćeg rasta nego što su optimistični po pitanju globalne ekspanzije.
Međutim, Velika Britanija se poboljšala kao izabrana poslovna lokacija, a izvršni direktori su je rangirali kao treću najvažniju državu po rastu prihoda, iza SAD i Kine i ravnopravno sa Njemačkom. Nikada ranije nije bila viša od četvrtog.
.webp){kind=icon}
