Kineski izvoz čelika i aluminija ponovo je na udaru jer SAD i Evropska unija odmjeravaju nove tarife povezane s emisijom ugljika.
Ideja administracije predsjednika Joea Bidena vjerovatno bi imala najveći utjecaj na tržište aluminija, posebno u EU, koja se oslanjala na kineske topionice da popune praznine u proizvodnji nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ta zavisnost naglašava inflatorne rizike bilo kakvih mjera koje bi smanjile ponudu ili povećale troškove na osnovu klimatskih ciljeva.
"Ovo je Biden koji potencijalno podstiče inflaciju, šteti svjetskoj trgovini i svakako ne pomaže kinesko-američkim odnosima", rekao je Pol Gambles, suosnivač i izvršni partner MBMG grupe, u intervjuu za Bloomberg TV. "To je trostruki udar."
EU već razmatra porez na ugljik na uvoz, uključujući čelik i aluminij, a Kina je najveći proizvođač oba metala. Izvozi svoje viškove, povremeno izazivajući optužbe da Peking preplavljuje svjetsko tržište na štetu drugih dobavljača. Također je najveći zagađivač na svijetu. Industrija čelika je drugi najveći emiter u Kini nakon proizvodnje električne energije, a u kombinaciji s aluminijem čini oko jedne petine ugljika u zemlji.
Kineski izvoz čelika dostigao je vrhunac u 2015. na 112 miliona tona, što je manje od G7, ali sada iznosi oko pola te sume. Samo djelić toga završi u SAD-u i EU. Postojeće protekcionističke mjere smanjile su prodaju u SAD-u na manje od milion tona 2021. godine, što je samo 1,3 posto ukupnog kineskog izvoza legure, prema istraživačkoj firmi Mysteel.
Više čelika - nešto više od tri miliona tona prošle godine ili 4,6 posto izvoza - prodaje se u EU. "Potencijalne carine će imati veći utjecaj na izvoz vrhunskih čeličnih proizvoda u region", rekao je analitičar Mysteela Xu Xiangchun. "Mlinovi koji proizvode vrhunske čelične proizvode će vjerovatno biti pogođeni."
U međuvremenu, prodaja aluminija u inostranstvu je u maju dostigla rekord od 677.000 tona, pri čemu je veliki dio toga preuzela Evropa, jer su njene topionice zatvorene zbog skoka troškova energije izazvanog ratom u Ukrajini.
Nejasno je kako bi mjere za vezivanje izvoza s klimatskim ciljevima promijenile stav Kine prema čeliku. Dok su pojedinačni proizvođači čelika mnogo ulagali u zelenije tehnologije, industrija u cjelini nazaduje. Ulaganja u nove visoke peći na bazi uglja porasla su u prvoj polovini 2022. godine, što je razvoj koji nije kompatibilan s politikom ugljika Pekinga, prema prošlomjesečnom izvještaju Centra za istraživanje energije i čistog zraka.
Dok su stroža pravila o CO2 pomogla da se smanji proizvodnja čelika u 2021. s rekordnih nivoa, a sličan pad proizvodnje se očekuje 2022. godine, vlada je odgodila rok da industrija dostigne maksimum emisija za pet godina do 2030. godine, još jednom naglašavajući važnost infrastrukturne potrošnje svojim ekonomskim ciljevima. Još takvih podsticaja moglo bi biti na putu u narednim mjesecima, jer vlada nastoji da podupre ekonomiju koja usporava.
Proizvodnja aluminija, međutim, postaje zelenija kako se više hidroenergije koristi za zamjenu uglja, rekao je Xiong Hui, analitičar iz Antaike Information Development Co. u Pekingu.
Iz ostalih vijesti
Ruda željeza je pala nakon trodnevnog napredovanja pošto je optimizam u vezi s relaksacijom protivpandemijskih mjera Pekinga ublažen kontinuiranom zabrinutošću zbog potražnje iz sektora nekretnina.
Republikanci upozoravaju Bidenovu administraciju da ne daje prioritet ciljevima zelene energije u odnosu na provođenje saveznih ograničenja uvoza koja bi trebalo da obeshrabre navodne povrede ljudskih prava u Kini.
Kina pojačava kupovinu brazilskog kukuruza, zamjenjujući uvoz skupljeg američkog žita.