Kina - tehnološka, industrijska i geopolitička sila koja se približava ravnopravnosti sa SAD - i dalje je nedovoljno zastupljena kada je riječ o međunarodnom turizmu. Peking bi trebalo da iskoristi nedavni porast interesovanja stranih posjetilaca, umjesto da dozvoli da se pozitivni utisak istopi jednako brzo kao optimizam koji je pratio Olimpijske igre u Pekingu 2008. godine.
Cijena propuštanja te prilike već je vidljiva. Kina prošle godine nije uspjela da se nađe među 10 najposjećenijih zemalja svijeta, listom kojom i dalje dominiraju Francuska, Španija i SAD, prema podacima Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija i konsultantske kuće Tourism Economics. To se dogodilo uprkos naporima vlasti da nakon pandemije podstaknu dolazak stranih turista. Kina je 2025. privukla manje stranih posjetilaca nego Saudijska Arabija, konzervativna kraljevina koja je masovni turizam otvorila tek prije nekoliko godina.
Sjećanje na stroge mjere zatvaranja tokom pandemije koronavirusa i deceniju sve izraženijeg autoritarizma otežali su prodaju Kine kao turističke destinacije. Pored pogoršanog imidža, postoje i praktične prepreke poput geografske udaljenosti, jezičke barijere i zasebnog internet ekosistema sa sopstvenim sistemom plaćanja. Zapadne društvene mreže poput Instagrama, WhatsAppa i TikToka nisu dostupne bez korišćenja VPN-a.
Bloomberg
U trenutku kada kineski uticaj kao jedne od dvije supersile koje oblikuju globalnu politiku i poslovanje raste, mogućnosti Zapada da je bolje razumije postaju sve manje. Broj novinara, studenata i zvaničnih razmena opada, a mnogi zemlju posmatraju isključivo kroz prizmu nacionalne bezbjednosti ili trgovinskih odnosa. Veliki dio tog problema Kina je sama stvorila.
Prije 2008. godine Kina je nastojala da se predstavi kao moderna, rastuća i sve integrisanija globalna sila, a Olimpijske igre bile su centralni dio te strategije. Međutim, nakon dolaska Xi Jinpinga na vlast 2012. godine uslijedilo je jačanje političke centralizacije i kontrole, što je uticalo na percepciju zemlje u inostranstvu i umanjilo entuzijazam.
Uvođenje bezviznog režima za građane 50 država olakšalo je putovanja onima koji ranije možda nisu ni razmišljali o posjeti Kini. Problemi i dalje postoje, ali društvene mreže otvaraju novu priliku, jer je Kina ponovo postala "kul".
Labubu, moda i influenseri
Prvi put od 2008. godine Kina je stekla novu kulturnu privlačnost zahvaljujući kulturi generacije Z, popularnosti lutaka Labubu i modi inspirisanoj dinastijom Tang. Dodatni podsticaj dali su američki strimeri iShowSpeed i Hasan Piker, koji su prošle godine privukli veliku pažnju svojim putovanjima po Kini, tokom kojih su se divili brzim vozovima, futurističkim automobilima i lokalnoj kuhinji.
Bloomberg
Takve posjete predstavljaju oblik propagande, ali njihova popularnost pokazuje da su mlađi ljudi na Zapadu znatiželjni i žele da saznaju više o zemlji koja im je dugo djelovala daleko i strano.
Talasu interesovanja doprinosi i fenomen poznat kao "Chinamaxxing", odnosno fascinacija sadržajem na društvenim mrežama na kojima ljudi kuvaju vodu ili nose kućne papuče. To interesovanje predstavlja svojevrsni kontrast društvima koja se suočavaju sa političkim i društvenim previranjima.
Sve manje američkih studenata
Peking ne bi smeo ponovo da propusti ovakvu priliku. Direktno iskustvo je posebno važno u trenutku kada uspon Kine izaziva tenzije sa Zapadom, naročito sa SAD, a javne rasprave i politika sve više oblikuju ljudi koji nikada nisu ni posjetili zemlju.
Iako su kineske studije oduvijek bile relativno uska akademska oblast, drastičan pad broja američkih studenata predstavlja upozoravajući primjer. U izvještaju američko-kineske obrazovne fondacije US-China Education Trust iz marta navodi se da nedostatak stručnjaka sa iskustvom života u Kini predstavlja izazov za nacionalnu bezbjednost i ekonomsku konkurentnost Vašingtona.
Dodatni problem predstavljaju ograničenja za izdavanje viza stranim novinarima. Interesovanje za izvještavanje o kineskom industrijskom usponu i specifičnim društvenim trendovima postoji, ali kako broj novinara opada, turisti postaju još važniji most između kultura.
Digitalni jaz
Peking bi trebalo da učini mnogo više kako bi prevazišao digitalni jaz koji odbija potencijalne posjetioce. Kineski internet ekosistem funkcioniše besprekorno za stotine miliona građana, ali za turiste, koji se suočavaju sa sistemima zasnovanim na lokalnim identifikacionim dokumentima, brojevima telefona i bankarskim računima, čak i kupovina karte za voz može da postane dugotrajan i komplikovan proces.
Bloomberg
Posjeta nekoj zemlji ne predstavlja podršku njenom političkom sistemu. Za većinu stranih posjetilaca kineski gradovi neće biti ni distopijska noćna mora niti siromašna zabit kakvom ih možda zamišljaju. Stranci su za mnoge Kineze i dalje rijetkost, a i oni se, poput stanovnika Zapada, suočavaju sa tržištem rada koje menja vještačka inteligencija i sve manjim društvenim napretkom.
Interesovanje za "Chinamaxxing" možda je dostiglo vrhunac i počelo da slabi, kao i većina internet trendova. Međutim, radoznalost koja stoji iza tog fenomena nije nestala. Prava Kina nalazi se negdje između euforične fascinacije i međusobnog nepovjerenja.
.webp){kind=icon}
