text size
Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini nastavlja padati, a visoki troškovi i slaba potražnja na izvoznim tržištima usporavaju oporavak domaće privrede. Iako je septembar donio mjesečni rast, godišnji pokazatelji i dalje su negativni, a pad je zabilježen u gotovo svim industrijskim skupinama.
Pritisci na poslovanje vidljivi su i u finansijskom sektoru. Privredna banka Sarajevo ostvarila je neto dobit od 4,67 miliona KM u prvih devet mjeseci 2026. godine, što je gotovo 29 posto manje nego godinu ranije, uprkos rastu depozita od 119 miliona KM. Veća izdvajanja za kreditne gubitke znatno su utjecala na rezultat banke.
Dok se domaća privreda suočava s izazovima troškova i potražnje, energetski sektor traži rješenja za efikasnije korištenje proizvedene električne energije. Baterijski sistemi i softver za upravljanje potrošnjom postaju sve važniji s rastom obnovljivih izvora, ali razvoj ovog tržišta u regiji i dalje usporava nedostatak jasnih regulatornih pravila. Slovenske kompanije u međuvremenu traže partnere za razvoj projekata i širenje poslovanja.
Promjene u poslovanju kompanija sve su vidljivije i u upravljanju zaposlenima. Digitalni sistemi za evidenciju radnog vremena ponovo dobijaju na značaju jer poslodavcima omogućavaju precizniji obračun sati i jednostavniju organizaciju rada. Ipak, njihova primjena otvara pitanje koliko daleko kompanije mogu ići u praćenju zaposlenih i gdje je granica između poslovne efikasnosti i narušavanja privatnosti.
S druge strane, rast turizma u Sarajevu stvara prostor za nove poslovne modele. Sve veći broj apartmana i smještajnih objekata povećava potrebu za pratećim uslugama, među kojima su i samouslužne praonice veša. Ovaj model, već uobičajen u brojnim evropskim gradovima, na sarajevskom tržištu tek se razvija, a poduzetnici u njemu prepoznaju priliku povezanu s rastom turističkog i ugostiteljskog sektora.
Konferencija BBA
Digitalizacija poslovanja bila je i jedna od centralnih tema konferencije Bloomberg Adrije The Future of Payments 2026, održane 3. novembra u Sarajevu. Predstavnici finansijskog sektora, regulatornih institucija, trgovine, telekomunikacija i tehnoloških kompanija razgovarali su o tome koliko je BiH spremna za promjene na tržištu plaćanja, mogu li domaće banke odgovoriti na konkurenciju novih finansijskih platformi i kako umjetna inteligencija mijenja odnos kompanija s korisnicima.
Upravo je odnos s korisnicima bio jedna od važnih tema konferencije, na kojoj se govorilo o tome ko će kontrolirati finansijske platforme budućnosti i ko će snositi odgovornost kada odluke donosi umjetna inteligencija. Ove promjene ne znače samo drugačiji način plaćanja već i novu raspodjelu uloga između tradicionalnih banaka i tehnoloških kompanija.
O mogućnostima ubrzanja digitalnog bankarstva govorio je Lars Frankemölle, predsjednik Uprave Raiffeisen Bank BiH, ističući da domaće banke ne moraju kopirati razvijenija evropska tržišta kako bi napravile iskorak. Na promjene u finansijskom sektoru ukazala je i Lana Cvetanovska, direktorica kompanije Aircash AC, govoreći o razvoju digitalnih novčanika koji sve više prerastaju funkciju plaćanja.
Svijet
Na međunarodnoj sceni pažnju su privukli američki izbori, na kojima su demokrati osvojili kontrolu nad Kongresom. Nezadovoljstvo birača troškovima života i ratom s Iranom odrazilo se na izborni rezultat, predstavljajući politički udarac za predsjednika Donalda Trumpa i Republikansku stranku, dvije godine nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću.
Izborni rezultat odrazio se i na finansijska tržišta, gdje su zabilježeni oporavak dionica i rast cijene zlata. Reakcije investitora pokazale su da političke promjene u SAD-u, uz neizvjesnost koju donosi sukob s Iranom, ostaju važan faktor za kretanja na globalnim tržištima.
.webp){kind=icon}
