text size
Ekonomija, politika i geopolitika sve se snažnije prepliću, od ulaska Lidla na bh. tržište i novih poteza Evropske centralne banke do posljedica rata u Iranu i jačanja AfD-a u Njemačkoj. Istovremeno, tehnološki razvoj otvara i šira pitanja o budućnosti rada, novca i ekonomskih odnosa.
Regionalna liga protiv Lige šampiona: Šta za bh. ekonomiju znači dolazak Lidla
Dolazak Lidla u Bosnu i Hercegovinu donijet će veću konkurenciju i pritisak na cijene, ali bi posljedice za domaću privredu mogle biti mnogo veće od koristi za potrošače. Najveći pritisak osjetit će prehrambena industrija, koja će se teško nositi s veličinom njemačkog diskontera. Lidl u BiH ne dolazi testirati tržište, već graditi dugoročnu poziciju, što bi moglo promijeniti odnose snaga u trgovini, pritisnuti marže i utjecati na navike potrošača. Domaći trgovci morat će se boriti za dio potrošačke korpe, posebno kada je riječ o velikim kupovinama.
ECB ponovo podigla kamate, rat u Iranu raspiruje inflaciju
ECB je drugi put od izbijanja rata u Iranu u februaru povećao kamatne stope, jer očekuje da će inflacija ostati iznad ciljanih dva posto. Depozitna stopa podignuta je za 25 baznih bodova, na 2,5 posto, u skladu s očekivanjima ekonomista. ECB pritom nije najavio naredne poteze, poručivši da će o kamatama odlučivati na svakom sastanku zasebno, u zavisnosti od novih ekonomskih podataka.
Dron zamalo pogodio zrakoplov kojim je Zelenski letio za Oslo
Dron je zamalo pogodio avion ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pri polijetanju iz Moldavije prema Oslu, rekao je norveški premijer Jonas Gahr Støre. Incident se dogodio u utorak, kada je Moldavija privremeno zatvorila zračni prostor nakon upada ruskih dronova, zbog čega je i Zelenskijev let kasnio. Zelenski je putovao u Oslo na sprovod norveškog kralja Haralda V.
Muskova utopija bez novca ima jedan veliki problem
Elon Musk, prvi svjetski bilioner, predviđa da novac do 2036. godine više neće imati gotovo nikakvu vrijednost. U razgovoru s glavnom urednicom The Economista Zanny Minton Beddoes rekao je da bi razvoj umjetne inteligencije i robotike mogao stvoriti obilje u kojem će rad postati hobi, a ne potreba. Ipak, takva budućnost ne znači nužno i kraj društvenih nejednakosti.
Zašto njemačka kriza sve više gura birače prema AfD-u
Uprkos tome što birači u Saksoniji-Anhaltu čine tek oko tri posto njemačkog biračkog tijela, rezultat pokrajinskih izbora mogao bi imati posljedice i po vlast kancelara Friedricha Merza. AfD je osvojio gotovo 44 posto glasova, dok je CDU ostao na nešto više od 17 posto, što predstavlja težak udarac Merzovoj stranci. Rezultat istovremeno pokazuje rast nezadovoljstva birača tradicionalnim strankama centra i njihovim ekonomskim politikama, posebno u istočnom dijelu zemlje.
Čitalo se još...
Bitcoin oživio, ali jesen donosi ključne testove za kripto tržište
Humanoidni roboti trebaju novu sjevernoameričku opskrbnu mrežu
Slijedi...
Za danas vam izdvajamo tekst - Znamo kako zaraditi, ali ne i kako upravljati novcem: Gdje obrazovanje zakazuje
.webp){kind=icon}
