Christine Lagarde je predstavila prognozu koja bi mogla biti najbolja moguća za evrozonu. Opis ekonomije sa stabilnom inflacijom na ciljanom nivou, održivim, iako slabim rastom, i zdravim bankarskim sistemom, koji je dala predsjednica Evropske centralne banke, znači da gotovo sve na šta ona može da utiče ide u pravom smeru.
U tom kontekstu, zvaničnici u Frankfurtu prelaze u pasivniji režim, nakon što su kamatne stope smanjivali osam puta, a sada nemaju jasnu odluku šta dalje. Prema izvorima upoznatim sa situacijom, ne očekuju nove poteze u julu. "ECB može sebi da priušti prelazak sa hitnosti na strpljenje", rekla je Irene Lauro, ekonomistkinja u Schroders Investment Management u Londonu. "Bez znakova da trgovinske carine usporavaju rast, očekujemo da će ECB vjerovatno napraviti pauzu od danas."
Ova povoljna pozadina je još značajnija, pa čak i rizična, imajući u vidu tamne oblake neizvjesnosti koji se nadvijaju nad svijetom - od ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini do američkih carina Donalda Trumpa i stalnih fiskalnih problema.
Pogled tržišta na to da li su kreatori politike završili sa snižavanjem troškova zaduživanja nije jasan. Investitori će možda morati da sačekaju septembar, kada se očekuje sljedeći krug prognoza. Njihove opklade trenutno daju oko 60 odsto šanse za još jedno smanjenje tada.
Rijetko je da ECB može efikasno da proglasi misiju ispunjenom u okviru svog mandata. Ali djelovalo je da je upravo to Christine Lagarde rekla u četvrtak. "Inflacija je trenutno oko našeg srednjoročnog cilja od dva odsto i stalno ćemo procjenjivati i preispitivati kako ispunjavamo taj cilj".
Ovakav trenutak mogao je biti prilika da se povuče sa scene, što su potkrepljivali nedavni izvještaji da je razmatrala raniji odlazak da vodi Svjetski ekonomski forum. Iako to nije direktno demantovala, insistirala je pred novinarima da je "odlučna da završi svoj mandat".
Od globalne finansijske krize koja je počela 2007. godine, preko kasnijih dužničkih problema u regionu i flerta sa deflacijom, pandemije i najgoreg talasa inflacije u istoriji, ovakvi povoljni trenuci su rijetki i daleko.
Ipak, čak i u najtežem scenariju ECB koji se tiče zaoštravanja trgovinskog rata, zvaničnici očekuju da će ekonomija nastaviti da raste svake godine, bez većih odstupanja u pogledu inflacije.
Kasnije u četvrtak, na francuskoj televiziji, Lagarde je rekla da vlade treba da iskoriste trenutak - sa ECB koja drži inflaciju pod kontrolom i SAD koje "dovode sve u pitanje" - da sprovedu reforme koje jačaju evropska tržišta kapitala i investicije.
"Ono što je zaista važno za sve vlade jeste prvo da imaju stabilnost cijena, a to danas imamo. I drugo, da brzo uvedu red, odnosno da reformišu, pojednostave i podstaknu inovacije i investicije jer imamo nevjerovatnu priliku", rekla je Lagarde na televiziji France 2.

Očigledna zlatna sredina, naravno, suprotna je beskonačnim nizom prijetnji koje se nadvijaju. Osim stalnih prijetnji Trumpovim carinama i volatilnosti koju je unio u svjetski finansijski sistem, Lagarde zna da mnogo toga može (i možda hoće) poći po zlu unutar same Evrope.
Rat Rusije u Ukrajini i dalje baca sjenku na kontinent. Holandija, jedan od ključnih članova evrozone, od ove nedjelje je bez vlade.
U njenoj domovini Francuskoj, nestabilna vlada koja može pasti u svakom trenutku pokušava da smanji ogroman budžetski deficit koji je već prošle godine zabrinuo investitore. Fiskalni problemi postoje i drugde, sa otprilike polovinom građana Evropske unije koji sada žive u zemlji čiji fiskalni deficit krši pravila bloka.
Tu je i opasnost da se stvari koje idu dobro mogu pokvariti. Lagarde je navela mogućnost da "povećane državne investicije u odbranu i infrastrukturu sve više podržavaju rast na srednji rok", ali ključni element za to je sposobnost Njemačke da savlada svoju tradicionalno sporu birokratiju.
Sama Lagarde je priznala izazove koji slijede.
"Na trenutnom nivou kamatnih stopa, verujemo da smo u dobroj poziciji da se nosimo sa neizvjesnim uslovima koji nas očekuju", rekla je novinarima. "Pobjede su uvijek prijatne, ali uvijek postoji nova bitka".
Nakon pet ljeta stresa po politici ECB, pandemije 2020. i 2021, podizanja kamatnih stopa 2022. i 2023. godine, praćenih smanjenjima 2024. godine, Lagarde zasad može da se usredsredi na završetak revizije strategije centralne banke.
"Bez proglašavanja pobjede nad inflacijom, opadajuća tendencija inflacije nagovještava neutralniji stav ECB u narednim mjesecima", rekao je Mitch Reznick, šef sektora fiksnog prihoda u Londonu u Federated Hermes.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...