Makroekonomisti UniCredita očekuju rast između dva i tri posto u većini zemalja Srednje i Istočne Evrope (CEE) u 2025. godini, što je iznad stopa rasta u Zapadnoj Evropi. Bankari vjeruju da je zamišljena čaša u našoj široj regiji dopola puna, ali da su izazovi poslovanja u ovoj godini veći nego su bili oni u 2024.
Ključni bankarski izazov je očuvanje marži u vremenu pada kamata i rasta prinosa na štednju, jedna je od osnovnih poruka s Invissiovog CEE Foruma, izvještava reporter Bloomberg Adrije iz Beča.
Prema mišljenju šefa austrijske Centralne banke Roberta Holzmanna, Evropska centralna banka (ECB) ne bi trebala prebrzo snižavati ključne kamatne stope.
Bazna inflacija i dalje problem
Bazna inflacija, koja isključuje fluktuirajuće cijene energije, hrane, alkohola i duhana, i dalje je vrlo visoka, rekao je član Vijeća ECB-a.
"Mislim da ne možemo ići tako ravno", rekao je Holzmann. "Pogotovo zato što smo u posljednje vrijeme imali nekoliko skokova inflacije, a bazna inflacija je još uvijek, kako bismo rekli, bliža tri nego dva posto. Brojni su izazovi kada je riječ o energiji".
Teodora Petkova, CEO UniCredita za CEE, istaknula je rezultate nedavnog izvještaja "Budućnost evropske konkurentnosti", koji upozorava na zaostajanje Evrope za SAD-om i Kinom u inovacijama i produktivnosti. Prema izvještaju, godišnji investicijski jaz u istraživanju i inovacijama (R&I) između Evrope i SAD-a iznosi 270 milijardi eura.
Veća važnost SME-a
"Fragmentirano evropsko tržište ograničava rast i inovacije, dok regulatorna opterećenja nesrazmjerno pogađaju mala preduzeća", kazala je Petkova.
Istraživanje ove banke pokazuje da mala i srednja preduzeća (SME) igraju važnu ulogu u ekonomijama Srednje i Istočne Evrope. Ona ukupnom prometu, zaposlenosti i BDP-u doprinose više nego njihovi evropski pandani. Međutim, imaju nižu produktivnost u usporedbi s velikim kompanijama.