Evropska centralna banka (ECB), koja u julu nije željela da nastavi da smanjuje kamatne stope, danas je nastavila proces monetarnog popuštanja, pa su kamate pale za četvrtinu procentnog poena.
Nakon odluke ECB, kamatna stopa na depozite biće 3,5 odsto, na glavne operacije refinansiranja 3,65 odsto, a na marginalne kreditne olakšice 3,9 odsto, piše u saopštenju centralne banke. Kamate su prije jula bile najviše od osnivanja evrozone.
Iako je za monetarnu politiku u Srbiji nadležna Narodna banka Srbije, koja je danas takođe smanjila cijene zaduživanja za 25 baznih poena, stope ECB su od velikog značaja jer se u evrima nalazi 58,7 odsto javnog duga. Takođe, najveći dio stambenih kredita u Srbiji indeksiran je u evrima.
Ovakvu odluku je očekivao i tim analitičara Bloomberg Adrije, koji do kraja godine očekuje još najmanje jedno smanjenje kamata ECB.
"Iako su pojedini učesnici na tržištu kapitala optimističniji, mi do kraja godine očekujemo barem još jedno rezanje za 25 baznih poena podstaknuto nastavkom usporavanja rasta inflacije, uz pozitivan pogled na kretanje prinosa obveznica, odnosno rast cijena obveznica", rekli su analitičari prije odluke centralne banke evrozone.
Takođe, tromjesečni euribor će do kraja godine doći na oko tri odsto pa će biti oko 0,45 procentnog poena niži nego što je sada.
Bloomberg
"Ovo će u sljedećoj godini spustiti trošak finansiranja kompanija i stanovništva, a koja su vezana uz euribor", zaključili su analitičari.
Inflacija u evrozoni sada je najsporija još od sredine 2021. godine. Potrošačke cijene su u avgustu porasle za 2,2 odsto u odnosu na prije godinu dana, što je znatno niže od julskih 2,6 odsto. Bazna inflacija, koja isključuje nestabilne komponente poput hrane i energije, takođe je smanjena na 2,8 odsto - poslije tri mjeseca, koliko je bila na 2,9 odsto, kao što su ekonomisti i prognozirali.
Što niže kamate, teže odluke
Evropska centralna banka mnogo će teže donositi odluke kada kamatne stope padnu na oko tri odsto i kada se pojave sporenja oko toga šta je još potrebno da se inflacija drži pod kontrolom, rekli su ranije za Bloomberg izvori upoznati sa ovim pitanjem.
Iako nije vjerovatno da će doći do većih sukoba prilikom dva ili tri smanjenja kamata na depozitne olakšice sa trenutnih 3,75 odsto, kasnije će vjerovatno doći do sporenja oko projekcije inflacije i pitanja granice kamata koje ne ograničavaju privredni rast, rekli su izvori koji nisu željeli da budu imenovani zbog toga što informacije nisu javne.
Procjene o tome gdje prestaje restriktivnost kamatnih stopa variraju od dva do tri odsto. Međutim, usporavanje inflacije ubijedilo je analitičare i tržišta da će gornja granica tog raspona možda biti dostignuta već krajem ove godine. Tržišna kretanja i analitičari ukazuju na to da bi neutralna kamatna stopa za evrozonu mogla da bude oko 2,5 odsto.
---Tekst dopunjen video sadržajem
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...