Njemačka je već u nekoliko navrata mijenjala stajalište prema nuklearnoj energiji i vrlo je moguće da će to učiniti opet.
Prije 22 godine lijeva vlada, sastavljena od socijaldemokrata i zelenih, odlučila je da će Njemačka postupno izaći iz uporabe nuklearne energije.
Deset godina kasnije vlada desnog centra odlučila je suprotno, da će nuklearne elektrane nastaviti s radom. No, samo godinu dana kasnije zbog nesreće u Fukushimi, dogodio se novi obrat. Vlada se vratila na prethodnu odluku o postupnom gašenju nuklearnih elektrana.
Po sadašnjem planu, tri posljednje nuklearne elektrane bi trebale prestati s radom krajem ove godine. No, trenutak za to je loš. Plin iz Rusije slabo stiže, a bilo je zamišljeno da plin popuni jaz zbog gašenja nuklearnih elektrana koje su proizvele 12 posto njemačke električne energije prošle godine.
Cijene plina ostaju visoke kako ruski plin ne pristiže
Sada su ponovno na vlasti socijaldemokrati, zeleni, ali i liberalni demokrati.
Oporbeni kršćanski demokrati žele nastavak korištenja nuklearne energije. Liberalni se demokrati slažu, no ne rade nikakvu dramu kako ne bi poremetili koalicijsku ravnotežu.
Neki pak žele, poput skupine od 20 sveučilišnih profesora, ponovno pokretanje već zaustavljenih nuklearnih postrojenja. A neke industrijske udruge čak žele investirati u izgradnju novih.
Glasni su i njemački europski partneri od kojih mnogi baš nisu najbolje niti razumjeli njemačku histeriju oko nuklearne energije.
Francuska se snažno oslanja na nuklearnu energiju, a primjerice Finska smatra da je ona važan dio energetskog miksa.
Neke istočne članice EU-a, poput Poljske, Rumunjske ili Slovačke, zamjeraju Njemačkoj što nije vidjela štetnost ovisnosti o Rusiji u energentima.
Tako da ima komentara koji kažu da je dogovor o uštedi plina od 15 posto zapravo ustupak Njemačkoj koja nije bila dovoljno promišljena. Jedan je slovački dužnosnik upitao zašto se ne bi počelo sa štednjom tako da se ponovno pokrenu njemačke nuklearke.
Nizozemci misle slično. Njemačka bi htjela da njihov susjed intenzivira vađenje plina na najvećim europskim plinskim poljima kod Groningena. No, Nizozemci se boje da bi to izazvalo trešnju tla. Lakše bi se nizozemskim biračima prodala priča o povećanju proizvodnje kada bi Nijemci pokazali fleksibilnost oko nuklearne energije.
Europa smanjuje potrošnju plina kako troškovi rastu
Ono što mnogi stranci ne shvaćaju je da je njemačka borba protiv nuklearne energije više vjerski rat, a manje politička debata. Mnogi su Nijemci utrošili cijeli život prosvjedujući protiv cijepanja atoma, a naročito članovi Stranke zelenih.
Oni su sada u vladi i imaju odgovornost. Neki od njih ističu da Njemačka ima problem s plinom, a ne električnom energijom. Donekle je to točno. Nastavak rada nuklearnih reaktora uštedio bi tek četiri posto njemačke potrošnje plina. No, nitko ne smatra da bi to trebao biti jedini korak, već jedan u nizu.
Istina je da nuklearna fisija nosi rizike, a jedan su nesreće koje dovode do radijacije. Drugi je problem pohranjivanje radioaktivnog otpada. No, sve vrste energije nose rizike, samo je važno naći pravu ravnotežu.
Obnovljivi izvori poput sunca i vjetra su poželjna opcija, no nemaju stalnost. Plin i nafta pridonose stakleničkim plinovima, a ugljen je još prljaviji.
Rizici od nuklearne energije bi, posebice s novom tehnologijom, trebali biti upravljivi.
Čak i zeleni bi to mogli uvidjeti. Nije nemoguće da Njemačka još jednom napravi zaokret u svojem odnosu prema nuklearnoj energiji.
.webp){kind=icon}
