Europska središnja banka podigla je svoju ključnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova, što je prvo povećanje u 11 godina i najveće od 2000. godine dok se suočava s rastućom inflacijom iako rizici recesije rastu.
S Italijom koja prolazi novi val političkih previranja, predsjednica Christine Lagarde i kolege također su predstavili alat za koji se nadaju da će osigurati da tržišta ne povećavaju troškove zaduživanja previše agresivno u osjetljivim gospodarstvima, kao što se dogodilo 2012. kada je samo postojanje eura dovedeno u pitanje.
Bloomberg
Potez od četvrtka usklađuje ECB s globalnim naporima za pooštravanje i završava osmogodišnji eksperiment s niskim troškovima zaduživanja. ECB je u priopćenju rekao da će daljnja normalizacija kamatnih stopa biti primjerena na nadolazećim sastancima.
"Današnji izlazak iz negativnih kamatnih stopa omogućuje Upravnom vijeću prijelaz na pristup odlukama o kamatnim stopama koji se temelji na svakom sastanku", navodi se, uzdržavajući se od smjernica o veličini budućih povećanja.
Kako se ti koraci provode, rečeno je da će uspostaviti instrument za zaštitu prijenosa, koji se "može aktivirati kako bi se suprotstavio neopravdanoj, neurednoj dinamici tržišta". Kupnje nisu ograničene "ex ante".
Povećanje kamatne stope na depozite na 0 posto u četvrtak bilo je dvostruko više od iznosa koji se telegrafirao do prije samo nekoliko dana, a predvidjelo ga je samo četvero od 53 ekonomista koje je anketirao Bloomberg. Lagarde će se vjerojatno suočiti s pitanjima o tome zašto je tjednima signalizirala pomak od 25 baznih bodova, prije nego što su dužnosnici upoznati s razgovorima rekli u utorak da će se raspravljati o dvostrukom povećanju.
ECB se pridružuje 80 međunarodnih kolega, uključujući američku središnju banku, u podizanju stopa ove godine u borbi protiv užarene inflacije nakon mjeseci predviđanja da će takvi pritisci nestati. Potrošačke cijene u europodručju sada rastu više od četiri puta od ciljanih 2 posto.
Središnja banka suočava se s težim zadatkom od većine drugih. Povrh postavljanja monetarne politike za 19 gospodarstava, opasnost od recesije je veća jer rat u susjednoj Ukrajini povećava troškove hrane i goriva, dok rastući dolar ostavlja euro koketirajući s paritetom. Kad je posljednji put povisio stope, 2008. i 2011., ubrzo se vratio jer je rast pao.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, posebno je ugrožena zbog većeg oslanjanja na prirodni plin iz Rusije, koja ima ograničene zalihe kao odgovor na zapadne sankcije zbog svoje invazije. Protoci kroz plinovod Sjeverni tok nastavljeni su u četvrtak nakon održavanja, donoseći određeno olakšanje tržištima.
No kako se to dogodilo, politički rizici eurozone izbili su u prvi plan s ostavkom talijanskog premijera Marija Draghija, prethodnika Lagarde.
Pažnja će se sada usmjeriti na njezinu konferenciju za novinare u 14:45. Frankfurtsko vrijeme -- 15 minuta kasnije nego inače nakon revidiranja rasporeda ECB-a za dan odlučivanja.
Započinjanje ciklusa povećanja prevelikim povećanjem pokazuje da Upravno vijeće postupa u skladu s opetovanim obećanjima da će postaviti politiku na temelju pristiglih ekonomskih podataka.
Od zadnjeg sastanka o stopama u lipnju, inflacija je nastavila nadmašivati očekivanja. Sada se kreće prema 10% i dužnosnici se suočavaju s borbom da ga vrate na cilj u srednjoročnom razdoblju.
Banke će pozdraviti potez za izlazak iz negativnih stopa jer će to povećati njihovu profitabilnost. Jedine preostale zemlje s politikom ispod nule su Japan, Švicarska i Danska.
— Uz pomoć Seynabou Diouf, Aaron Eglitis, David Goodman, James Hirai, William Horobin, Cagan Koc, Reed Landberg, Laura Malsch, Brendan Murray, Christoph Rauwald, Carolynn Look, Alonso Soto, Wout Vergauwen, Alexander Weber, Harumi Ichikura, Kristian Siedenburg, Alexey Anishchuk, Steven Arons, Bryce Baschuk i Angela Cullen
.webp){kind=icon}
