Aktivnost privatnog sektora u eurozoni pala je osmi mjesec zaredom u siječnju, što ukazuje na slab početak godine nakon vjerojatne recesije u drugoj polovici prošle godine.
Podaci u srijedu govore da je indeks menadžera nabave (PMI) S&P Globala tek zanemarivo porastao na 47,9 bodova, što je neznatno manje od 48, koliko su predviđali analitičari. Od srpnja je to najbliže što se došlo do brojke 50, koja označava rast.
Blagi rast PMI-a je rezultat napretka u proizvodnom sektoru, dok je kod usluga zabilježen pad suprotno očekivanjima analitičara.
Ove brojke dolaze manje od tjedan dana prije novih podataka o gospodarskoj izvedbi u posljednjem tromjesečju prošle godine, koji će vrlo vjerojatno pokazati da je eurozona u recesiji. Premda je, prema reviziji ranijih podataka, Njemačka vjerojatno dosad izbjegla recesiju, neki ekonomisti predviđaju da će se ona ipak dogoditi i u Njemačkoj na početku ove godine.
Siječanjski indeks menadžera nabave ostaje slabunjav i u Njemačkoj i u Francuskoj, najvećim gospodarstvima eurozone.
Podaci S&P Globala jasno naznačuju da niti proizvodnja niti usluge u tim dvjema zemljama nisu na razinama koje znače rast.
"Kada ocjenjujete gospodarsku izvedbu Francuske i Njemačke, samo je pitanje kome je teže", kazao je glavni ekonomist u Hamburg Commercial Bank Cyrus de la Rubia. Dodaje da proizvodni sektor stavlja Njemačku u nešto bolju poziciju od Francuske.
Aktivnost privatnog sektora u eurozoni u siječnju u padu
"Jedno vjerojatno objašnjenje je da vanjsko okružje, izvan eurozone, pokazuje znakove poboljšanja, što Njemačkoj, koja ima značajnu izvoznu izloženost, donosi relativnu prednost", ističe De la Rubia.
Pritom i on vidi rastući problem u sektoru usluga.
"Sektor usluga ne samo da je pao četvrti mjesec zaredom, već je taj pad ubrzan. Proizvodni sektor ostaje u recesijskoj zoni devetnaesti mjesec zaredom, ali je trenutačni pad blaži", pojašnjava glavni ekonomist u Hamburg Commercial Bank.
Prema preliminarnim podacima, njemački je bruto domaći proizvod vjerojatno pao 0,3 posto u prošlom tromjesečju.
S&P Global navodi da kriza u Crvenom moru ima štetne posljedice za dobavne lance u proizvodnom sektoru.
Učinak na cijene ograničen je jer transportni troškovi nemaju prevladavajući utjecaj u ukupnim troškovima potrošačke robe koja prelazi tu rutu, ocjenjuje De la Rubia.
Cjenovni pritisci ostaju povišeni i u Njemačkoj i u Francuskoj, a naročito u uslužnom sektoru gdje brzorastući troškovi rada imaju posebno veliku ulogu.
Norman Liebke, još jedan ekonomist u Hamburg Commercial Bank, navodi da anegdotalni dokazi govore da su u Francuskoj ulazne cijene rasle zbog većih plaća i to objašnjava zabrinutost čelnika Europske središnje banke oko eventualnog preranog spuštanja kamatne stope.
Podaci za indeks menadžera nabave za SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo bit će objavljeni kasnije tijekom dana i očekuje se daljnji rast kao kod Japana, za razliku od pada u slučaju Australije.
Za razliku od eurozone, ili njezina dijela, zemlje Adria regije izbjegle su recesiju, a analitičari Bloomberg Adrije je i ne očekuju. Ove godine očekuje se u njima rast između dva i tri posto.
.webp){kind=icon}
