.webp){kind=icon}
Očekuje se da će Europska centralna banka (ECB) danas na prvom ovogodišnjem sastanku ostaviti kamatne stope na trenutnim nivoima. Također se ne očekuje ni da će u narednim mjesecima doći do velikih iznenađenja u pogledu inflacije.
"Iako postoji više geopolitičkih razmirica poput onih u Crvenom moru, koje mogu utjecati na povratak rasta inflacije, smatram da je utjecaj na inflaciju u eurozoni ograničen, s obzirom na to da izuzev porasta cijena kontejnerskog prijevoza, nije došlo do rasta inflatornih očekivanja", kaže Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
U prilog tome ide i pad proizvođačkih cijena posljednjih pet mjeseci, koji se reflektira i na konačne cijene proizvoda.
"Što se tiče stanja gospodarstva eurozone, ono i dalje prema proizvođačkim i uslužnim indikatorima tavori, no uz jake indikatore tržišta rada koje zasad odolijeva", dodaje Blažeković.
Pad potražnje za kreditima, pooštravanje kreditnih uvjeta i rast kamatnih stopa od početka 2022. godine usporio je gospodarstva, ali ih nije gurnuo u ozbiljniju recesiju.
"Rast kamatnih stopa usporio je, pa tako kamatne stope na nefinancijske kompanije nisu porasle u studenom 2023. (posljednji podaci) na mjesečnoj razini, dok su u prosjeku za kredite kućanstvima porasle za samo 10 baznih bodova", dodaje.
Što se tiče daljnjih očekivanja, prvi rezovi kamatnih stopa se očekuju sredinom godine.
"Oprezno stajalište središnjih bankara, kao i 'data driven' odluke, dovest će do postupnog silaznog trenda do kraja 2024. godine, gdje očekujemo da stopa refinanciranja dođe na razinu od 3,75 posto, a depozitna na 3,25 posto, što je u oba slučaja 0,75 postotnih poena ispod trenutne razine", kaže Blažeković.
Pojašnjava da bi to značilo da se šestomjesečni Euribor do kraja godine spušta prema 3,3 posto. Tržišta kapitala su ambicioznija, pa kratkoročne eurske swap stope impliciraju da bi ECB depozitnu stopu mogao spustiti čak prema 2,5 posto do kraja godine.
"Isto impliciraju i dugoročni prinosi, primjerice prinos na njemačke 10-godišnje obveznice je blago iznad 2,3 posto, što je 0,6 postotnih bodova ispod prošlogodišnjeg vrhunca", zaključuje Blažeković.
