Cijene u eurozoni rastu sporije nego što se očekivalo

Inflacija u evrozoni usporila je više nego što je očekivano, jer je aktuelna situacija na Bliskom istoku oborila cijene energenata širom svijeta.

Potrošačke cijene u junu su porasle 2,8 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon rasta od 3,2 odsto u maju, saopštio je u srijedu Eurostat. To je manje od medijalne procjene od tri odsto u Bloombergovoj anketi.

 

Bazna inflacija, koja isključuje promjenljive kategorije poput hrane i energije, takođe je usporila više nego što se očekivalo, dok je pažljivo praćen pokazatelj inflacije u sektoru usluga pao na 3,2 odsto.

Bloomberg

Evropska centralna banka procjenjuje da li će prošlomjesečno povećanje kamatnih stopa, prvo od 2023. godine, biti dovoljno da obuzda inflatorne pritiske izazvane ratom između SAD i Irana.

Podaci za jun već su pokazali sporiji rast potrošačkih cijena od očekivanog u tri najveće ekonomije evrozone, pri čemu je inflacija u Francuskoj čak ponovo pala na ciljanih dva odsto, koliko iznosi cilj ECB.

Bloomberg

Ipak, donosioci odluka pozivaju na oprez, upozoravajući da će biti potrebno vrijeme da se osjete posredni efekti viših cijena nafte i prirodnog gasa nakon izbijanja sukoba. Glavni ekonomista ECB Philip Lane izjavio je u utorak da centralna banka mora da procijeni kako će se rast troškova energije iz prethodnih mjeseci "preliti na inflaciju hrane i inflaciju usluga".

Predsjednik njemačke centralne banke Joachim Nagel bio je podjednako oprezan. On je ranije za Bloomberg Television rekao da je, uprkos iznenađujućem pojeftinjenju nafte, prerano za zaključke jer ostaje neizvjesno kako će se razvijati krhka situacija na Bliskom istoku.

"Zadržaću sve opcije otvorenim za sastanke u julu i septembru", rekao je u portugalskoj Sintri, gdje ECB održava svoj godišnji forum. "Trka je i dalje potpuno otvorena."

Tržišta su prilično uvjerena da predstoji dodatno pooštravanje monetarne politike i očekuju još jedno povećanje kamatnih stopa za 0,25 odsto do kraja godine, čime bi depozitna stopa dostigla 2,5 odsto.

Ipak, očekivanja o agresivnijem pooštravanju su ublažena, pošto je smirivanje na energetskim tržištima navelo ECB da odustane od pojedinih najnepovoljnijih scenarija koje je razmatrala za evropsku privredu.