Euro pomaže Europi ostati samoodređena na globalnoj razini, izjavila je predsjednica Europske središnje banke, Christine Lagarde, u svom tekstu povodom nadolazeće 25. obljetnice valute.
"Izdavanje drugog najvažnijeg novca na svijetu pružilo nam je veću suverenost u turbulentnom svijetu", napisala je Lagarde u zajedničkom članku s Ursulom von der Leyen, Charlesom Michelom, Robertom Metsolom i Paschalom Donohoeom - predsjednicima Europske komisije, Vijeća, Parlamenta i Euroskupine.
"Suočavamo se s rastućim geopolitičkim napetostima, ponajviše s nezakonitim ratom Rusije protiv Ukrajine, što zahtijeva hrabre kolektivne odluke", izjavili su dužnosnici. "Stojimo pred ubrzanom klimatskom krizom koju možemo riješiti samo zajedno: emisije ugljika ne zaustavljaju se na granicama. I suočavamo se s neviđenim izazovima za našu konkurentnost iz energetskih i industrijskih politika u drugim dijelovima svijeta."
Pokrenut od strane 11 zemalja početkom 1999., euro je prve tri godine ostao elektronska valuta. Područje eura sada obuhvaća 20 zemalja, čineći ga načinom plaćanja za oko 350 milijuna ljudi.
"Za europske građane olakšao je život, omogućavajući lako uspoređivanje cijena, trgovinu i putovanja", izjavili su u tekstu. "Doprinosi stabilnosti, čuvajući rast i poslove usred niza kriza."
Dolazak eura do četvrt stoljeća 1. siječnja pokazuje postojanost monetarnog aranžmana čije se raspadanje često predviđalo.
Tijekom grčke krize 2015. godine, na primjer, bivši predsjednik Feda Alan Greenspan smatrao je da "samo treba vremena da svatko prepozna da je rastanak najbolja strategija." Međutim, Grčka nije otišla, već je regija 2023. godine dočekala svojega najnovijeg člana, Hrvatsku.
Dvije druge države nisu bile tako sretne. Rumunjski zahtjev za članstvo ometen je unutarnjim prepirkama, što potvrđuje najveći broj promjena vlade u EU. I Bugarska, najsiromašnija zemlja u bloku, ove je godine morala odustati od plana za pridruživanje 2024. godine.
Iako je usvajanje eura teoretski uvjet za pristupanje Europskoj uniji, Češka Republika, Mađarska, Poljska i Švedska ne čine se zainteresiranima. Danska, koja je prije pojave valute osigurala izuzeće od pridruživanja, također ne odstupa od toga.
"S obzirom na trenutačne procese pristupanja EU-a nekoliko zemalja, moramo zadržati sposobnost za odlučno djelovanje", napisali su Lagarde i ostali čelnici EU-a. "Proširenje i produbljivanje nisu međusobno isključivi. No proširenje može zahtijevati promjene u organizaciji EU-a."
.webp){kind=icon}
