Njemačka vlada sklopila je sporazum o revidiranom financijskom planu za 2024. unatoč previranjima izazvanim prošlomjesečnom sudskom presudom kojom se ograničava korištenje izvanproračunskih sredstava.
Kancelar Olaf Scholz, ministar gospodarstva Robert Habeck i ministar financija Christian Lindner pregovarali su cijelu noć kako bi finalizirali dogovor prije nego što Scholz krene u Bruxelles na samit Europske unije i Zapadnog Balkana kasnije u srijedu.
Njih će trojica u 12 sati u Berlinu održati konferenciju za novinare na kojoj će objasniti detalje sporazuma.
Šokantna presuda njemačkog ustavnog suda od 15. studenog presjekla je desetljećima staru praksu korištenja posebnih fondova za financiranje ulaganja i dovela u pitanje desetke milijardi eura potrošnje financirane dugom.
Scholzova trostranačka vladajuća koalicija bila je prisiljena revidirati svoj financijski plan za 2023. i ponovno suspendirati ustavna ograničenja zaduživanja, dok je izvorni proračun za iduću godinu, odobren u kabinetu u srpnju, zaustavljen u parlamentu.
Scholz i njegovi ministri tada su se suočili s delikatnim balansiranjem, budući da su morali sastaviti novi proračun za 2024. koji je u skladu s presudom suda bez pokretanja dodatnih pravnih sporova.
Jedna bi opcija mogla biti hitna suspenzija ograničenja neto novog zaduživanja petu godinu zaredom.
Scholzovi socijaldemokrati i Zeleni podržavaju takav potez te tvrde da je opravdan troškovima povezanim s tekućim ratom protiv Ukrajine, dok je Lindnerov FDP to odbio.
Ograničenja zaduživanja stavljena su po strani počevši od 2020. kako bi se vladi pomoglo u suočavanju s posljedicama pandemije COVID-19 i energetske krize.
Kaos koji je izazvala odluka o proračunu uznemirio je ulagače i potaknuo pozive da predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel razjasni situaciju.
Neriješena financijska pitanja i sukobi vlade oko prioriteta potrošnje "uvijek su loši za financijska tržišta", upozorio je prošlog mjeseca Nagel, član upravnog vijeća Europske središnje banke.
Previranja su se rasplamsala u vrijeme dugotrajne stagnacije u najvećem europskom gospodarstvu. Prema Bloombergovoj mjesečnoj anketi objavljenoj u ponedjeljak, ekonomisti su postali pesimističniji u pogledu izgleda Njemačke. Predviđaju da će se proizvodnja smanjiti za 0,2 posto u ovom tromjesečju, dvostruko više od prethodno prognoziranog pada od 0,1 posto.
"Rast će nakon toga ostati spor zbog spora oko proračuna i strukturnog nedostatka radnika", rekao je Erik-Jan van Harn, analitičar u Rabobanku.
"Umjereno popuštanje"
Nakon sudske presude došlo je do ponovnih poziva za reviziju njemačkih pravila zaduživanja kako bi se omogućila ogromna ulaganja potrebna za prijelaz na manje zagađujuće i tehnološki naprednije gospodarstvo.
Takav bi potez zahtijevao dvotrećinsku većinu u parlamentu, a time i potporu glavnih oporbenih konzervativaca, koji su podnijeli tužbu njemačkom ustavnom sudu osporavajući vladino korištenje posebnih fondova.
Gita Gopinath, prva zamjenica upravnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda, prošlog je tjedna izjavila kako bi se njemačka blokada duga mogla "umjereno olabaviti" povećanjem granice novog zaduživanja za jedan postotni bod – što je ekvivalent iznosu od oko 40 milijardi eura – od trenutne razine od 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda.
"To bi stvorilo financijski prostor za velike investicije koje su sada potrebne, poput zelene transformacije ili prometne infrastrukture", rekla je Gopinath u intervjuu za tjednik Die Zeit.
"Istodobno, prema našim izračunima, udio duga u BDP-u i dalje bi padao u srednjem roku", zaključila je.
.webp){kind=icon}
