Bogdan Prelipcean iskoristio je svoje prve plate da pomogne svojim roditeljima u izgradnji kupatila.
Deceniju i po kasnije, 33-godišnji Rumun ima stan u novogradnji, dva automobila i motocikl. Ta je transformacija rezultat nečega o čemu više od 100 miliona ljudi u Istočnoj Evropi sanja od pada Željezne zavjese: članstvo u Evropskoj uniji njegovu je zemlju učinilo bogatom.
Čelnici EU-a sastaju se ove sedmice u Granadi, u Španiji, kako bi razmotrili još jedan val proširenja s novom proruskom vladom koja će preuzeti vlast u Slovačkoj, a SAD se bori da odobri dodatnu pomoć Kijevu. Ali svejedno, taj san ponovo počinje treperiti u ratom razorenoj Ukrajini, susjednoj Moldaviji i na Zapadnom Balkanu.
''Kvalitet života moje porodice se ne može porediti'', rekao je Prelipcean, koji radi u tehnološkoj kompaniji u Iasiju, gradu od oko milion ljudi u blizini rumunske granice s Moldavijom.
U trenutku kada je EU počela otvarati svoja vrata svojim susjedima na istoku, polovica od 19 miliona Rumuna nije imala vodovod u domovima, a BDP po stanovniku bio je nešto više od trećine prosjeka EU-a, više-manje na nivou Ukrajine prije Ruske invazije. Ta brojka sada iznosi 77 posto i još uvijek raste.
Tokom sljedeće decenije Rumunija bi mogla udvostručiti svoju ekonomsku proizvodnju, smatra Dinu Bumbacea, državni menadžer konsultantske kompanije PWC, koji je anketirao kompanije o njihovim investicijskim planovima i uračunao još jedan veliki val EU fondova.
Ukrajina je također nastojala slijediti taj put prije deset godina, prije nego što se njena vlada koju je podupirao Kremlj okrenula natrag prema Moskvi, što je izazvalo revoluciju na Majdanu i lanac događaja koji su doveli do najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Sada je EU ponudila Kijevu put do članstva u, kako se očekuje, neizvjesnom, višegodišnjem procesu. Taj će put zahtijevati kraj borbi, kao i velike reforme u ekonomiji, borbu protiv korupcije i racionalizaciju institucija kako bi se ispunile norme EU-a.
Pristupanje Rumunije nudi lekcije koje mogu pomoći Kijevu na tom putu i nudi naznaku potencijalnih nagrada. Bukurešt je postao odlučan zagovornik bržih pristupnih pregovora za Ukrajinu i njene druge susjede Moldaviju.
"Rumunija se ne bi mogla reformirati bez Evropske unije", rekao je premijer Marcel Ciolacu u augustovskom intervjuu za Aleph News TV. ''Bez EU-a i NATO-a bili bismo krhka zemlja''.
Rumunija brzo smanjuje jaz u bogatstvu/Postotna promjena BDP-a po stanovniku u poređenju s prosjekom EU 2004.-2022./Bloomberg
Kada je Rumunija postala članica, završila je preoblikovanje svoje centralno planirane ekonomije kako bi se otvorila evropskom tržištu. Uzastopne vlade prodale su kompanije u državnom vlasništvu, ublažile trgovinska ograničenja i, što je najvažnije, popravile sudove kako bi pomogle u iskorjenjivanju korupcije.
To je pomoglo Rumuniji da sustigne tradicionalno bogatiju Mađarsku na zapadu, dok se također povukla od Bugarske, crnomorskog susjeda s kojim se nekoć takmičila za zadnje mjesto na ljestvici EU po siromaštvu i mitu.
Predvođena bivšom tužiteljicom za borbu protiv mita Laurom Codruta Kovesi, koja sada vodi prvi Ured javnog tužitelja u EU, Rumunija je u posljednjoj deceniji zatvorila mnoštvo vladinih dužnosnika, uključujući premijere, dužnosnike kabineta i članove parlamenta.
Kovesi je bila potrebna žestoka odlučnost da promijeni mentalitet ljudi i uhvati se ukoštac sa strukturnom korupcijom na svim nivoima u državi, tvrdi osoba koja je radila s njom, a koja je zamolila da ostane neimenovana zbog osjetljivosti problema. Pokret je podržan mehanizmom EU-a koji je promovirao reformu pravosuđa dovršenu prošle godine, a Kovesijena kampanja osigurala joj je obožavanje Rumuna.
Antikorupcijska borba u Rumuniji ponovo u toku/Bloomberg
Ali stvorila je i neprijatelje. Otpuštena je 2018. nakon što je tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader — koji ju je optužio za narušavanje imidža Rumunije u inozemstvu — izborio odluku Ustavnog suda da je prekoračila svoje ovlasti. Presudu je kasnije poništio najviši sud EU-a.
Odluke poput te naglašavaju rizike koji bi i dalje mogli ugroziti napredak Rumunije u regiji u kojoj su populističke vlade u Mađarskoj i Poljskoj žrtvovale finansiranje EU-a za vlastitu političku korist. Novoosnovana nacionalistička stranka ušla je u rumunski parlament 2021. i sada ima 20 posto glasova. Do sada su dvije najveće stranke u zemlji radile zajedno kako bi nacionaliste držale podalje od vlasti.
No slučajevi mita visokog profila nastavljaju uzburkavati političku scenu, a neka suđenja godinama traju na pretrpanim sudovima. Uprava za borbu protiv korupcije nadoknadila je više od milijardu eura odštete od 2015. i znatno smanjila broj nemoralnih službenika.
"Svaki čin korupcije znači manje novca za obrazovanje, zdravstvo ili odbranu", rekao je u intervjuu glavni tužitelj za borbu protiv korupcije Marius Voineag. "To znači rasipanje javnih resursa i velika je prepreka za razvoj Rumunije", dodao je, upozoravajući da mito ostaje problem i da je potreban veći napredak.
Kovesi, sa svoje nove pozicije u uredu tužitelja EU-a, mogla bi pokušati ponoviti model u Ukrajini, gdje se korupcija smatra najvećim izazovom s kojim se zemlja suočava nakon ruske invazije. Manje od mjesec dana nakon početka rata Kovesi je otputovala u Kijev kako bi potpisala sporazum o saradnji s ukrajinskim glavnim tužiteljem.
Tokom protekle decenije i po, transformacija rumunskih institucija privukla je strane investicije, stvarajući radna mjesta i donoseći znanje za povećanje produktivnosti.
Od 2010. do 2021. ulaganja iz inozemstva gotovo su se udvostručila na više od 100 milijardi eura prema centralnoj banci, dok su strane kompanije preplavljivale gradnju svega, od tvornica automobila do tehničkih ureda. Prošle je godine priliv novca dosegnuo rekordnih 11 milijardi eura.
Među najvećim ulagačima su Ford Motor Co. i Dacia Renault Grupe, koji sada u Rumuniji proizvode više od pola miliona automobila godišnje. Proizvođač guma Continental AG uložio je 2,2 milijarde eura, a tehnološki divovi uključujući Amazon, Microsoft i Oracle otvorili su i proširili istraživačke centre.
U isto vrijeme, uzastopne vlade iskoristile su razvojne fondove EU-a za izgradnju više od 700 kilometara autocesta, poboljšanje škola i javnih usluga i pružanje pogodnosti uključujući fiksni pristup internetu — i, naravno, kanalizaciju.
Dok se Rumunija povremeno borila da učinkovito iskoristi milijarde eura iz fondova EU-a koji su bili na raspolaganju, političke stranke ostavile su razlike po strani u nastojanju da maksimiziraju finansiranje. Do danas je zemlja zaradila više od 53 milijarde eura iz EU-a i ima ugovore u pripremi za još 12 milijardi eura.
''Postoji jasno poboljšanje i ubrzanje u pogledu kapaciteta za apsorpciju sredstava EU-a i provedbu infrastrukturnih projekata'', rekla je Lilyana Pavlova, potpredsjednica Evropske investicijske banke. "Možete to vidjeti i možete to osjetiti".
Novi projekti dolaze na red, uključujući tvornicu guma s nultom emisijom od 650 miliona eura, koju gradi Nokian Renkaat Oyj, tvornicu baterija vrijednu 1,4 milijarde eura belgijske kompanije Avesta Battery and Energy Engineering te ulaganje od četiri milijarde eura u projekt prirodni plin Black Sea Neptune Deep.
Dok su brojke o BDP-u po stanovniku povećane činjenicom da su milioni Rumuna otišli tražiti posao na Zapad nakon pristupanja EU, drugo tromjesečje sugerira da će životni standard premašiti one u Poljskoj, najvećoj ekonomiji u regiji, već ove godine i uveliko je pretekla susjede koji nisu ušli u EU, poput Srbije.
Nadmašiti susjede
Možda je najoštrije poređenje sa susjednom Bugarskom, rezultat je zapanjujući.
Dvije zemlje pridružile su se EU-u na sličnim temeljima, kao najsiromašnije i najkorumpiranije članice bloka – baš kao što bi Ukrajina vjerovatno bila ako ikada osigura članstvo.
Zaposlenik priprema stolove i stolice ispred restorana u Bukureštu/ Fotograf: Andrei Pungovschi/Bloomberg
Dok se Bukurešt fokusirao na borbu protiv korupcije, uzastopne vlade u Sofiji nisu uspjele ispuniti te napore i životni standard Bugarske sada je samo 60 posto prosjeka EU-a, 17 postotnih bodova niže nego u Rumuniji.
Bugarski ministar finansija Assen Vassilev rekao je da su za barem dio toga zaslužni rumunski tužitelji.
"Rumunija je bila mnogo brža s reformama vladavine prava", rekao je Vasilev u intervjuu. "Iako je u početku bilo bolno, to im je omogućilo da stvore poslovno okruženje koje je bilo vrlo pogodno".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...