Bazna inflacija u evrozoni je usporila na najsporiji tempo u godini, pojačavajući očekivanja da će Evropska centralna banka pauzirati podizanje kamatnih stopa kako bi procijenila uticaj niza povećanja bez presedana.
Bazni rast cijena, koji ne računa troškove energije i hrane, dostigao je 4,5 odsto u septembru, saopštio je u petak Eurostat. To je manje u odnosu na 5,3 odsto u avgustu i mnogo manje od prosječne procjene od 4,8 odsto u Bloombergovom istraživanju među ekonomistima.
Glavna inflacija se smanjila na 4,3 odsto sa 5,2 odsto, što je skoro najniži nivo u dvije godine, koji je takođe bio ispod očekivanja, predvođen padom troškova energije, ali uz značajan pad usluga.
Njemačke obveznice su povećale dobitke nakon objavljivanja podataka. Desetogodišnji prinos je opao za osam baznih poena za dan, što je bio najveći pad od avgusta. Rast dolazi nakon što je prinos porastao na skoro tri odsto u četvrtak, što je nivo koji je posljednji put dostignut 2011. godine, usred zabrinutosti da će ECB morati duže da zadrži restriktivnu politiku kako bi ukrotila inflaciju.
Podaci od petka nude najjači signal do sada da je bazni rast cijena - inače ključan podatak koji se prati od kada je monetarna politika pooštrena - čvrsto na putu pada nakon ljeta tokom kojeg su ga poduprli određeni statistički faktori.
Ali s obzirom na to da su obje mjere i dalje više nego dvostruko veće od cilja ECB koji je dva odsto, tržišta se pripremaju za, kako zvaničnici kažu, duži period povišenih troškova zaduživanja. U evrozoni od 20 članica vladaju različiti intlatorni trendovi - njemačka inflacija je ovog mjeseca pala na najniži nivo u dvije godine, dok je indeks u Španiji ponovo skočio iznad tri odsto.
Šta Bloomberg Economics kaže...
"ECB je nagovijestila poslije svog najnovijeg povećanja kamatne stope da je ovo možda bilo posljednje u nizu. Pad inflacije veći od očekivanog u septembru trebalo bi da poveća povjerenje Savjeta guvernera da više pooštravanja monetarne politike nije potrebno."
- Maeva Cousin, viši ekonomista evrozone
Ni investitori ni ekonomisti ne očekuju da će ECB dodati još jedno povećanje na već 10 uzastopnih koji su guverneri donosili od jula 2022. i koji su doveli depozitnu stopu na četiri odsto. Mnogi zvaničnici se slažu sa tim, čak i ako ima onih koji i dalje upozoravaju da šokovi - kao što je, recimo, nafta, koja bi mogla da dostigne 100 dolara po barelu - mogu zahtjevati dodatne mjere.
Slična je situacija i u SAD, gdje se procjenjuje da je mjera inflacije koja je ključna za Federalne rezerve u avgustu usporila ispod četiri odsto, a zvaničnici su signalizirali da su barem blizu vrhunca stopa.
"Vjerovatno smo završili sa podizanjem kamatnih stopa", rekao je šef slovenačke centralne banke Boštjan Vasle na panel diskusiji u petak. "Vidimo neke znake pada inflacije, takođe i prve znake održivosti te tendencije. Ali s druge strane, još uvijek ima mnogo neizvjesnosti."
Sve je više dokaza da mjere ECB pogađaju ionako posrnulu ekonomiju – što dodatno podstiče odluku da treba pauzirati podizanje stopa. Zaduživanje kompanija poraslo je najsporijim tempom u skoro osam godina u avgustu, pokazali su podaci objavljeni ove nedjelje, dok se povjerenje potrošača smanjivalo peti mjesec zaredom zbog nesigurnosti.
Njemačka, najveća privreda u bloku, nalazi se u najgorim problemima i vjerovatno će doći do smanjenja industrijske proizvodnje u ovom kvartalu. Međutim, povećanje plata može dovesti do oporavka potrošnje i pomoći da se rast vrati do kraja godine, prema projekcijama koje su u četvrtak objavili istraživački instituti koji savjetuju vladu.
Međutim, takvi pritisci na plate mogu zamagliti put ka dezinflaciji. Možda neće biti potpune jasnoće koliko brzo će se rast cijena povući sve do 2024. godine, rekao je glavni ekonomista ECB Philip Lane.
Iako se buduća povećanja ne mogu u potpunosti isključiti, kamatne stope će vjerovatno ostati na mjestu gde su sada "na neko vrijeme", rekao je šef letonske centralne banke Martins Kazaks u petak u Rigi.
Sada model Bloomberg Economicsa, koji je tačno predvidio septembarski iznos inflacije, ukazuje na to da će oktobarski podaci biti 3,1 odsto.
.webp){kind=icon}
