Ekonomisti vide kako će Evropska centralna banka još jednom podići kamatne stope kako bi ukrotila inflaciju — samo nisu sigurni da će se to dogoditi sljedeće sedmice.
Bloombergova anketa pokazuje gotovo ravnomjernu podjelu između onih koji predviđaju deseto uzastopno povećanje u četvrtak i onih koji očekuju "jastrebovu pauzu" prije nego što kamatna stopa dosegne rekordnih četiri posto u oktobru.
Ispitanici vide kako će ECB do decembra potvrditi da su troškovi posuđivanja na vrhuncu. Planiraju prvo smanjenje stope od ukupno tri u 2024. za mart — znatno prije nego što dužnosnici ECB-a sami sugeriraju da bi smanjenje moglo početi.
Rezultati odražavaju različita stajališta o Upravnom vijeću dok se bliži kraj najsnažnijeg monetarnog stezanja ECB-a. Mišljenja su različita od Slovaka Petera Kazimira, koji bi želio konačno povećanje stope ovog mjeseca kako bi bio siguran da će se inflacija doista vratiti na ciljanih dva posto - do Portugalca Maria Centena, koji se brine zbog posljedica podizanja kamata dok se evropska ekonomija koleba.
Kreatori politike također bi mogli pratiti Federalne rezerve, koje se sastaju također naredne sedmice i očekuje se da će ostaviti nepromijenjene troškove zaduživanja.
"ECB će morati balansirati između oštrog porasta ili oštre pauze - što nije lako", rekao je Carsten Brzeski, ING-ov voditelj makroekonomije. ''Pauza u ciklusu pooštravanja bila bi najbolja stvar. Međutim, budući da pauza trenutno ima veliki rizik da se pretvori u konačni kraj podizanja stopa, jastrebovi ECB-a vjerovatno će se zalagati za još jedno konačno povećanje''.
Šta Bloomberg Economics kaže...
''Iako u suštini mislimo da će doći do podizanja stopa, ipak to nije čvrsto uvjerenje. Ekonomsko usporavanje, zaokret na putu temeljne inflacije, vjerovatni kraj ciklusa povećanja u SAD-u i strahovi u vezi s otpornosti Kine još bi mogli uvjeriti Upravno vijeće da zastane i procijeni'', David Powell i Maeva Cousin.
Bez obzira na odluku, ispitanici u anketi kažu da će se predsjednica Christine Lagarde i njezini kolege odlučiti za odgovarajuće monetarno stajalište, a otprilike četiri petine kaže da ECB neće prerano prestati podizati stope niti suviše postrožiti.
"Najveći izazov bit će ponuditi smjernice u okruženju u kojem su uglavnom rekli da nikakve smjernice ne mogu ili neće biti ponuđene", rekao je Claus Vistesen, glavni ekonomist eurozone u Pantheon Macroeconomics.
Ažurirane ekonomske projekcije mogu pomoći. U junu su pokazali inflaciju od prosječnih 2,2 posto u 2025. — što je tek premašilo cilj ECB-a — s još većim pokazateljem koji isključuje nestabilne stavke poput hrane i energije.
Analitičari su rastrzani u vezi s tim hoće li se u septembru ta prognoza potvrditi ili će se nagovijestiti poboljšanje. Očekuju da će otkriti slabiju ekonomsku ekspanziju ove i sljedeće godine.
''ECB je više zabrinuta da se inflacija neće vratiti na cilj na vrijeme nego što će ekonomija pasti u recesiju'', rekao je Piet Christiansen, glavni strateg Danske Bank. "Ne mislim da će ECB zastati s obzirom na to da je stopa primarni alat politike".
Međutim, može postojati prostor za kompromis ako se manje agresivan stav o stopama dopuni bržim smanjenjem zaliha obveznica ECB-a, akumuliranih tokom prošlih poticaja.
Više od polovice ispitanika kaže da je manja potreba za nastavkom vraćanja dugova koji dospijevaju u okviru ECB-ovog programa kupovine imovine za vrijeme pandemije nakon završetka povećanja kamata. Kreatori politike hvalili su fleksibilna reinvestiranja kao prvu liniju odbrane od tržišnih previranja dok je ECB pooštravao. Trenutno su postavljeni da traju do kraja 2024.
"Brzina kvantitativnog pooštravanja ubrzat će se u budućnosti", rekao je Dennis Shen, viši direktor u Scopeu, koji je među gotovo dvije petine ispitanika koji očekuju rani prestanak reinvestiranja. Taj je udio gotovo dvostruko veći nego prije sastanka u julu.
Udio onih koji predviđaju da će ECB pojačati smanjenje svog portfelja starijih obveznica nadopunjavanjem roll-offa prodajom porastao je na 43 posto sa 37 posto. Velika većina smatra da se opadanje nastavlja čak i kada kamatne stope počnu padati.
Kakvo god se cjenkanje odvijalo oko QT-a, neposredni fokus Christine Lagarde ostat će na stopama.
"Komunikacija će se vjerovatno pokazati materijalno zahtjevnom", rekao je Andrzej Szczepaniak, ekonomist u Nomuri. "Stvaranje slike jedinstva vjerovatno će se pokazati vrlo teškim dok postoji sve veće javno neslaganje među članovima Upravnog vijeća o tome treba li ECB i dalje podizati stope, kao i o tome koliko dugo zadržati stope postavljene na restriktivnim nivoima".