Snažan rast potrošačkih cijena u eurozoni zahtijeva veće povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) i postojano zaoštravanje monetarne politike, navodi Međunarodni monetarni fond (MMF).
"Prognoze inflacije i visoka nesigurnost u vezi s njezinim trajanjem sugeriraju da će kroz duže razdoblje biti potrebno provoditi strožu monetarnu politiku od trenutačne, kako bi se zadržala stabilnost i postigao pravodoban povratak inflacije na ciljane razine", izjavio je MMF u petak, dan nakon što su političari u Frankfurtu osmi put uzastopno povećali kamatne stope i najavili daljnji potez u srpnju.
Inflacija u regiji opala je s rekordnih 10,6 posto u listopadu, ali je i dalje više od tri puta veća od ECB-ova cilja od dva posto. Zbog čvrstih financijskih uvjeta, potaknutih neviđenim ciklusom povećanja kamatnih stopa od 400 baznih bodova koji traje od srpnja te ublažavanja ograničenja ponude, stopa će nastaviti usporavati, a "usklađivanje s ciljem predviđeno je oko sredine 2025.", ističe fond sa sjedištem u Washingtonu.
Ipak, istaknuto je da je temeljna inflacija, koja isključuje volatilne elemente poput energije i hrane, "pokazala veću postojanost i tek se nedavno počela smanjivati".
MMF je u svojem završnom izvješću, nakon takozvane konzultacije članka IV, pohvalio "iznimnu otpornost" ekonomije eurozone nakon ruske invazije na Ukrajinu i najvećeg trgovinskog šoka u nekoliko desetljeća.
Ipak, rast će ove i sljedeće godine biti "skroman", dok će proizvodnja, s obzirom na troškove prilagodbe trajno višim cijenama energije, "tijekom duljeg razdoblja vjerojatno ostati ispod predratne razine".
Inflacija u eurozoni još je uvijek viša od ciljanih dva posto
MMF je zemlje u regiji pozvao da ograniče javnu potrošnju i da blok brzo postigne sporazum o reformi ekonomskog i fiskalnog upravljanja Europskom unijom.
"Fiskalna politika tijekom 2023. i 2024. treba ostati čvrsta. Zašto? Zato da smanjimo ukupnu potražnju i inflaciju te utječemo na smanjenje kamatnih stopa te tako smanjimo rizike za financijsku stabilnost i, naravno, postavimo čvrste temelje za rast", izjavila je glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva u Luksemburgu u petak.
Fond je također upozorio da "popuštanje pravila o državnoj pomoći", koja članicama EU-a omogućuje davanje subvencija ili poreznih olakšica kako bi bile konkurentne s drugima, "može dovesti do visokih fiskalnih troškova, ali i ekonomskih neefikasnosti i iskrivljenja".
--- Surađivao James Regan
.webp){kind=icon}
