text size
Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), komentarišući novu odluku Evropske centralne banke (ECB), za Bloomberg Adriju kaže kako ni Federalne rezerve (Fed) višim kamatama nisu postigle targetiranih dva odsto inflacije, pa neće ni ECB.
"Ova problematika je, prema mom mišljenju, već neko vrijeme izvan domena samo monetarne politike. Inflacija je u esenciji monetarni fenomen, ali su uzroci puno dublji i predugo traju", ističe on.
Mahmuzić nagovještava da će ECB vjerovatno u septembru ići s još jednim podizanjem stopa, ali nije siguran u rezultate.
Agencija za bankarstvo FBiH
"Od kolega regulatora iz drugih zemalja vidim da su banke znatno povećale dobit, a da se smanjuje interes za kreditiranje. To će dovesti do pada ekonomske aktivnosti. To je ono što smo mi u BiH željeli izbjeći", navodi Mahmuzić.
Naglašava kako odluka ECB-a neće uticati na odluke bh. regulatora, da će oni nastaviti da štite domaće tržište, a mjerama koje donose prethodi istraživanje stanja u domaćoj ekonomiji.
Kecman: Banke će na malo drugačiji način posmatrati svoje klijente
Ekonomista Branko Kecman ističe da podizanje kamatnih stopa od ECB-a neće automatski uticati na kamatne stope u bankama u BiH.
"Generalno se zatežu uslovi, banke će na malo drugačiji način posmatrati svoje klijente u smislu rizika jer svi pričaju o recesiji, vidimo otkaze u IT kompanijama, generalno se mijenja situacija. Čitava privreda i tržište se mijenjaju i drugačije će se posmatrati kompanije, posebno u smislu da li će izvještavati prema ESG standardima i banke će, pored svega, i to uzimati u obzir prilikom kreditiranja", ističe Kecman.
Branko Kecman (Advantis broker)
Grujić: Tehnička recesija u evrozoni nije pokolebala ECB od trenda stezanja
Uprkos znakovima usporavanja rasta i recesije u evrozoni, ECB je danas dodatno zaoštrila monetarnu politiku evrozone podizanjem kamatnih stopa. Bez obzira na usporavanje rasta potrošačkih cijena, sve je ukazivalo na to da će ECB povećati kamatne stope, ističe za Bloomberg Adriju ekonomista Miloš Grujić.
Grujić naglašava da činjenica da je evrozona s prvim kvartalom ove godine ušla u tehničku recesiju nije pokolebala ECB od trenda stezanja.
"Tokom prošle godine smo govorili o tome kako je ECB usljed straha od recesije oklijevala da poveća referentne kamatne stope. Analitičari su i tada otvoreno najavljivali recesiju u posljednjem kvartalu 2022. i u prvom kvartalu 2023. godine. Tada se strah ECB-a i nepodizanje referentne kamatne stope upravo povezivao sa strahom od potpirivanja recesije", podsjeća Grujić.
Bloomberg Adria
Dodaje da se, prema revidiranim makroekonomskim projekcijama ECB-a, očekuje da će ukupna inflacija u evrozoni u prosjeku iznositi 5,4 odsto u 2023, tri odsto u 2024. i 2,2 odsto u 2025. godini.
"Takođe su snižene i projekcije ekonomskog rasta za ovu i narednu godinu. Sada se očekuje da će ekonomija rasti za 0,9 odsto u 2023, 1,5 odsto u 2024. i 1,6 odsto u 2025. godini", navodi on.
Vjeruje se da je ECB kasnila s povećanjem kamatnih stopa, dodaje, te se očekuje da će i u julu povisiti kamatne stope za dodatnu četvrtinu postotka.
"To bi značilo da je u proteklih godinu dana ECB kamate povisio za čak 4,25 postotnih poena, što je najbrže povećanje u istoriji. ECB sada neće oklijevati da se kamatne stope dovedu na nivoe koji su dovoljno restriktivni da se postigne povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva odsto. Međutim, odluka će se i dalje zasnivati na procjeni inflatornih izgleda u svjetlu ekonomskih i finansijskih pokazatelja i snage transmisije monetarne politike", zaključuje Grujić.
ECB i raspoloženje guvernera
Tri referentne kamatne stope ECB je podigla za po četvrtinu procentnog poena, pa je tako kamata na depozite sada na najvišem nivou još od prve polovine 2001. godine.
Više: ECB podigla stope na najviši nivo od 2001. godine
ECB će nastaviti da podiže stope i na sljedećem sastanku, rekla je predsjednica ECB Christine Lagarde.
"Da li smo stigli na odredište? Ne. Da li ECB mora da nastavi da radi? Da, mora", rekla je Lagarde i dodala da će se stope podići i u julu ako se "ne desi neka materijalna promjena u projekcijama".
Što se septembarskog sastanka tiče, Lagarde nije željela da kaže za koju odluku bi ECB mogla da se odluči, ali je ponovila da će se centralna banka i dalje fokusirati na baznu inflaciju.
Kako je saopšteno, u budućim odlukama guverneri će određivati nivoe ključnih kamatnih stopa ECB‑a, a koje će biti dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od dva odsto i održavaće ih na tim nivoima onoliko dugo koliko to bude potrebno.
Lagarde je odbila da precizira kojom većinom je odluka usvojena, rekavši samo da je "ona rezultat širokog konsenzusa".
Bloomberg
Podsjećamo, glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez naveo je, uoči odluke ECB-a, da su signali čelnika ECB-a u posljednje vrijeme usmjereni ka dodatnim povećanjima kamatnih stopa, čak i nakon ovonedjeljnog, bez obzira na usporavanje rasta potrošačkih cijena, posebno cijena bez kategorija hrane i energenata.
Više: Analitičari BBA: ECB će povisiti kamate usprkos recesiji
Posljednji pokazatelji iz uslužnog sektora evrozone sugerišu da bi evropska ekonomija mogla da podnese dodatno stezanje, pojašnjava Knez. "No prerađivačka industrija je u slabijem stanju" dodaje on, a to zahtijeva detaljno odmjeravanje ECB-a za dodatno zaoštravanje monetarne politike.
.webp){kind=icon}
