.webp){kind=icon}
Analitički tim Bloomberg Adrije drži da će Europska središnja banka (ECB) u četvrtak dodatno zaoštriti monetarnu politiku eurozone podizanjem kamatnih stopa usprkos znakovima usporavanja gospodarskog rasta. "Očekujemo da će ECB na ovotjednoj sjednici povisiti referentne stope za dodatnih 25 baznih bodova. Činjenica da je eurozona s prvim tromjesečjem ove godine ušla u tehničku recesiju ne bi trebala odvesti ECB od trenda stezanja", komentira glavni analitičar Andrej Knez, i dodaje da se gospodarska aktivnost, iako slaba, ipak nije sunovratila.
Bez obzira na usporavanje rasta potrošačkih cijena "osobito cijena bez kategorija hrane i energenata, signali čelnika ECB-a u zadnje vrijeme su usmjereni k dodatnim povećanjima kamatnih stopa, čak i nakon ovotjednog", objašnjava Knez.
Bloomberg Adria
Na tržištu također prevladava očekivanje da će ECB kamatnu stopu na depozite povisiti sa sadašnjih 3,25 na na 3,5 posto. Ako se ostvare očekivanja da će i idućeg mjeseca središnja monetarna institucija eurozone povisiti stope za dodatnu četvrtinu postotka to bi značilo da je u proteklih godinu dana ECB kamate povisio za čak 4,25 postotnih poena što je najbrži takav trend u povijesti.
Posljednji pokazatelji iz uslužnog sektora eurozone sugeriraju da bi europsko gospodarstvo moglo podnijeti dodatno stezanje, pojašnjava Knez. "No prerađivačka industrija je u slabijem stanju" dodaje on, a to zahtijeva detaljno odmjeravanje ECB-a za dodatno zaoštravanje monetarne politike.
Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg očekuju da će 3,75 posto biti maksimalna stopa do koje će ići ECB, ali da će se na toj razini zadržati gotovo godinu dana. Odluka ECB-a očekuje se u četvrtak u 14:15, a konferencija za medije predsjednice ECB-a Christine Lagarde najavljena je za pola sata nakon toga. Financijska tržišta će iz njenih komentara pokušati naslutiti kakve bi buduće poteze mogla vući ECB.
Smanjivanje viška likvidnosti
Osim kamatnih stopa fokus će isto biti na bilo kojim novostima o kvantitativnom stezanju, pojašnjava glavni analitičar Bloomberg Adrije. "Dok ECB cilja smanjenje svojeg portfelja obveznica, istodobno se bavi restrukturiranjem nauštrb nekih izdavatelja, a opet idu na ruku nekim drugima. Može se reći da su teret monetarne prilagodbe dosada najviše podnijele njemačke i francuske obveznice, jer je u njihovom slučaju bilo najmanje reinvestiranja u portfelju ECB-a zadnjih mjeseci. Obveznica Italije i Španjolske je u portfelju europskog monetarnog regulatora danas čak nešto više nego prije tri mjeseca" objašnjava on.
Takav trend je neodrživ i zasigurno će i kreditno lošiji dužnici eurozone u narednim mjesecima biti zahvaćeni kvantitativnim stezanjem. Ideja ECB-a jest smanjiti višak likvidnosti u eurozoni zbog kojeg središnje banke u sustavu Europske monetarne unije trenutno imaju značajne gubitke jer poslovne banke oročavaju višak likvidnosti kod njih po visokim kamatnim stopama, zaključuje analitički tim Bloomberg Adrije.
