Federalna vlada je usvojila Program ekonomskih reformi (PER) Federacije BiH za period od 2022. do 2024. godine, te zadužila svoj Generalni sekretarijat da ovaj dokument dostavi Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na nivou BiH koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi BiH 2022-2024. godina.
Vlada je zadužila Federalni zavod za programiranje razvoja da unutar odgovornih institucija uspostavi mrežu koordinatora i njihovih zamjenika odgovornih za pripremu priloga za Program ekonomskih reformi 2023-2025. godinu.
Kako je obrazloženo u Programu, strateška odrednica Vlade FBiH je proces euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine, s ciljem ostvarivanja punopravnog članstva. PER je pripremljen uzimajući u obzir strateške dokumente i definisane strateške pravce za period 2022 - 2024. godina.
S ciljem oporavka od krize i stabilizacije privrede, Vlada FBiH namjerava unaprijediti zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva putem pravovremene isplate naknada iz budžeta i unapređenja ciljane socijalne pomoći, efikasnijom i transparentnijom politikom zapošljavanja u javnom sektoru, povećanjem kapitalnih investicija, te provođenjem aktivnih politika i mjera u oblasti tržišta rada. Također, treba unaprijediti sistem budžetiranja i nastaviti s mjerama suzbijanja sive ekonomije.
U skladu s makroekonomskim okvirom koji predviđa dalji rast i jačanje ekonomske aktivnosti, očekuje se nastavak rasta naplate javnih prihoda u periodu 2023-2024. godina. U 2023. projektovani ukupni javni prihodi u FBiH bi trebali dostići 10.230,4 miliona KM, što je za četiri posto više od projekcije za 2022. godinu, dok projektovana stopa rasta za 2024. godinu iznosi 4,4 posto.
Predviđa se da će prosječna godišnja stopa rasta prihoda od indirektnih poreza za FBiH u periodu 2023-2024. iznositi 3,3 posto. U okviru direktnih poreza, očekuje se da će prihodi od poreza na dobit ostvarivati stabilan prosječni godišnji rast od 6,49 posto, dok bi prosječni godišnji rast u naplati prihoda od poreza na dohodak, prateći očekivani porast broja zaposlenih, kao i pretpostavljeni nominalni rast plaće, mogao iznositi 7,89 posto.
Bazirajući se na pozitivnim prognozama tržišta rada u 2023. i 2024. godini, stope rasta naplate obaveznih socijalnih doprinosa u FBiH trebala bi iznositi 4,73 posto i 4,91 posto respektivno.
Projektovani ukupni javni rashodi za 2023. godinu iznosili bi 9.803,9 miliona KM, što je za 260 miliona KM više od projektovanih za 2022. godinu.
Kapitalni budžet FBiH bi u 2023. godini iznosio ukupno 1.101,5 miliona KM i manji je u odnosu na kapitalne rashode i izdatke u 2022. za 228,5 miliona KM.
U PER-u je navedeno i da FBiH već u 2022. godini ulazi u zonu suficita.
Ključne smjernice i ciljeve za novi PER daju Ekonomska politika Vlade FBiH za period od 2021. do 2023. godine, važeće sektorske strategije, kao i prioritetno definirani projekti za dalje usklađivanje domaćeg sa zakonodavstvom Evropske unije, očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje fiskalne discipline, strukturne reforme, te rad na euroatlanskim integracijama.
Ključni izazov za BiH, a tako i za FBiH, jeste povećanje privrednog rasta, odnosno uklanjanje prepreka za razvoj potencijala.
Fokus Ekonomske politike i PER-a FBiH je otvaranje novih radnih mjesta, bolja regionalna i međunarodna povezanost, te povećanje životnog standarda stanovništva, uz osiguranje stabilnosti penzionog sistema i unaprjeđenje sistema socijalne zaštite. Za ostvarivanje ovih ciljeva neophodne su, uz makro fiskalne politike, i sektorske strukturalne reforme, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
.webp){kind=icon}
