.webp){kind=icon}
Pad lire koji je pridonio najgoroj inflacijskoj krizi u Turskoj u gotovo četvrt stoljeća još uvijek ostavlja valutu prejakom da bi izvoznicima dao prednost nad konkurencijom.
Dok je nominalna deprecijacija lire ove godine zadržala jedan od najlošijih rezultata na tržištima u razvoju, politički paradoks se pojavljuje u Turskoj kao rezultat mjera za promoviranje upotrebe lokalne valute i intervencija centralne banke, koje Bloomberg Economics procjenjuje na čak 75 milijardi dolara u prvih osam mjeseci.
Uspostavljene mjere zaštite znače da lira nije dovoljno oslabila da odražava razlike u inflaciji i promjene u vrijednosti valuta trgovinskih partnera Turske. Na kocki za izvoznike je konkurentnost njihovih proizvoda u vrijeme kada je potražnja u inozemstvu već malaksala, jer rizici recesije rastu u velikim dijelovima globalne ekonomije. Čelnik Skupštine turskih izvoznika opisao je liru kao "precijenjenu" i rekao da bi ove sedmice trebalo dopustiti kursu "da raste u tandemu s inflacijom".
Turski izvoznici kažu da su u opasnosti jer se valuta još uvijek smatra precijenjenom/Bloomberg
Dok vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana juri za rastom fokusirajući se na izvoz i ulaganja, dopušteno je da inflacija divlja bez davanja kredita dijelovima ekonomije kojima je to potrebno. Istovremeno, pozadinske mjere uvedene kao podrška domaćoj valuti povećavaju smetnje za izvoznike.
Te su kontradikcije bile u potpunosti vidljive ove godine, s potrošačkom inflacijom koja je premašila 85 posto i godišnjim povećanjem tvorničkih cijena koje su dosegle 158 posto u oktobru.
Izvoz u međuvremenu ne uspijeva držati korak s rastom uvoza zbog naglog porasta računa za energiju u Turskoj. Trgovinska bilanca povećala se za 430 posto u oktobru u odnosu na prethodnu godinu, prema preliminarnim podacima, pri čemu su isporuke turskih kompanija u inozemstvo porasle za samo 2,8 posto.
'Suzbijanje' Lire
"Suzbijamo kurs politikom lirizacije", rekao je u četvrtak bivši ministar privrede Isin Celebi turskoj televiziji NTV. Također je pozvao da vrijednost valute određuju tržišta, da se ona ne određuje "za stolovima" dužnosnika.
Dok je lira ove godine nominalno izgubila više od četvrtine svoje vrijednosti u odnosu na dolar, njen realni efektivni kurs- ili REER - mjesecima je u porastu. Indeks REER turske centralne banke, koji uzima u obzir potrošačke cijene, pokazuje da je u svakom od posljednja dva mjeseca dobio gotovo tri posto.
Mjere koje koristi Bank of America Corp, a koje uključuju model temeljnog ravnotežnog kursa, pokazale su da je lira "jedina precijenjena valuta" u Evropi, Bliskom istoku i Africi, prema izvještaju objavljenom krajem oktobra.
Lira bi trebala pasti za oko 11 posto kako bi se "održao REER na njegovom dugoročnom trendu", rekli su ove sedmice analitičari Barclaysa Plc.
"Očekujemo da će se pritisak deprecijacije lire ponovo pojaviti krajem 2022.", rekli su.
"Potrebna je značajna deprecijacija zbog još uvijek vrlo visoke razlike u inflaciji između Turske i njenih glavnih trgovinskih partnera".
