.webp){kind=icon}
Evropska centralna banka (ECB) bi trebalo da nastavi podizanje kamatnih stopa, čak i sporijim tempom, sve dok bazna inflacija ne počne jenjavati, rekao je član Izvšrnog odbora ECB Francois Villeroy de Galhau.
"Sve dok bazna inflacija nedvosmisleno ne dođe do svog vrhunca, ne treba da prekidamo dizanje stopa", rekao je guverner Banke Francuske za Irish Times.
Fokusiranje na elemente bazne inflacije bi moglo značiti da će ECB nastaviti podizati cijene zaduživanja i kroz dobar dio sljedeće godine, čak i ako ukupan iznos počne padati zajedno sa cijenama energenata. Podaci od prošle sedmice su pokazali da je i bazna i ukupna inflacija u oktobru dostigla vrhunac, upravo nakon podizanja stope na depozite ECB na 1,5 posto.
Villeroy je rekao da će ukupna inflacija svoj vrhunac vjerovatno dostići u prvoj polovini 2023. godine, a da će cijena električne energije "vjerovatno na proljeće" početi padati.
Iako je ukazao na potrebu za dodatnim podizanjima kamatnih stopa, francuski centralni bankar je također rekao da bi ECB trebalo da smanji tempo podizanja cijena zaduživanja u odnosu na posljednje sastanke. Trenutne stope su već blizu nivoa koji ne stimuliše privredni rast, dodao je.
"Još je prerano da govorimo o krajnjem nivou kamatnih stopa ili takozvanim krajnjim stopama", naveo je Villeroy, dodajući da je "neutralni nivo blizu, što znači da tempo podizanja može biti fleksibilniji i donekle sporiji".
Također je rekao da rizik od toga da recesija spriječi ECB u pooštravanju monetarne politike nije velik zbog snažnog tržišta rada.
"Možemo podizati kamatne stope bez pretjeranog rasta stope nezaposlenosti", tvrdi Villeroy. Za privredni rast sljedeće godine bitnija je cijena energenata nego monetarna politika. Naš cilj nije da izazovemo recesiju nego da zauzdamo inflaciju", zaključio je.
