Godišnja inflacija u Turskoj ubrzala se 17. mjesec zaredom u oktobru, podstaknuta skokom cijena hrane i visokim troškovima energije. To je vjerovatno vrhunac koji je dostigla tokom dvije decenije na vlasti predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Potrošačke cijene su porasle na godišnjem nivou od 85,5 odsto do prošlog mjeseca, pokazali su zvanični podaci u četvrtak, nešto niže od srednje prognoze u Bloombergovom istraživanju. Mjesečna inflacija iznosila je 3,54 odsto, takođe nešto manje od procjene u anketi.
Godišnja inflacija za hranu i bezalkoholna pića, koji čine oko četvrtinu potrošačke korpe, iznosila je prošlog mjeseca 99,1 odsto, sa 93,1 odsto u septembru.
Političari su za inflaciju okrivili visoke cijene robe, djelimično uzrokovane invazijom Rusije na Ukrajinu, kao i druge spoljne faktore. Ono što je manje priznato je uticaj Erdoganove neortodoksne ekonomske politike koja odbija podizanje kamatnih stopa da bi se obuzdala inflacija.
Ono što je manje priznato je uticaj Erdoganove neortodoksne ekonomske politike/ Bloomberg
Takozvana bazna inflacija, koja izbacuje nestabilne artikle kao što su hrana i energija, iznosila je 70,5 odsto, u odnosu na 68,1 odsto u septembru.
Erdogan tvrdi - suprotno učenju ekonomije - da će visoki troškovi zaduživanja rezultirati visokom inflacijom. On je krajem prošle godine uveo takozvani model nove ekonomije, koji daje prioritet rastu kroz povećanje izvoza i investicija i otvaranje novih radnih mjesta.
Pod pritiskom predsjednika, koji zahtijeva jednocifrene brojeve do kraja ove godine, centralna banka je provela uzastopna smanjenja stope, posljednji put smanjivši referentnu vrijednost na 10,5 odsto u oktobru. Ovaj način ekonomskog razmišljanja tek treba da pokaže rezultate.
Zvanična inflacija je trenutno za 17 puta veća od cilja centralne banke. U međuvremenu, u Istanbulu, najmnogoljudnijem i najbogatijem gradu Turske, godišnja inflacija na malo porasla je prošlog mjeseca na 109 odsto.
Inflacija proizvođačkh cijena na godišnjem nivou ubrzala se na skoro 158 posto/Bloomberg
Ciklus popuštanja takođe je uzeo danak na liru, koja je ove godine pala za više od 28 odsto u odnosu na dolar. Banka je nagovijestila da će najvjerovatnije izvršiti još jedno smanjenje na svom sljedećem sastanku o određivanju stopa ovog mjeseca.
U svom posljednjem kvartalnom izvještaju o inflaciji prošle nedjelje centralna banka je podigla svoju projekciju inflacije na kraju godine na 65,2 odsto, u odnosu na 60,4 odsto u julu. Guverner centralne banke Sahap Kavcioglu rekao je da su bili neuspješni u borbi protiv inflacije. Međutim, dosadašnja politika i odluke će pomoći u održavanju cijena, rekao je on.
Umjesto viših stopa, centralna banka se oslanjala na niz mjera usmjerenih na bankarski sektor kako bi mikroupravljala rastom kredita i podstakla širu upotrebu lire, u okviru strategije nazvane "lirizacija". Kavcioglu je prošle nedjelje rekao da će takve makroprudencijalne mjere pomoći u normalizaciji ponašanja cijena.
Monetarne vlasti su takođe više puta upozorile komercijalne zajmodavce da se uzdrže od razvodnjavanja propisa koje su proveli i najavili da bi još pravila moglo biti na pomolu.
Erdogan je, kandidujući se još jedan predsjednički mandat na izborima zakazanim za juni sljedeće godine, pokušao da uvjeri glasače da će inflacija početi da opada u prvom kvartalu sljedeće godine. Takođe je obećao da će vlada otkloniti teret viših životnih troškova značajnim povećanjem minimalnih plata, pristupačnim stanovima i jeftinim kreditima.
"Oni stalno iznose inflaciju, o tome ćemo razgovarati poslije Nove godine", rekao je Erdogan u televizijskom intervjuu u srijedu uveče, kada je ponovio da će i kamatna stopa i inflacija biti smanjene.
.webp){kind=icon}
