Najbitnije svjetske središnje banke zaoštravaju svoje monetarne politike, a inflatorni pritisci sa strane ponude ubrzano se prelijevaju na baznu inflaciju. Prelijevanje izazvano štampanjem novca tijekom prošlih deset godina dovelo je do jačanja čimbenika na strani ponude.
Koliko smo ukupnih povećanja kamatnih stopa vidjeli u posljednjih godinu dana i kako izgleda distribucija među glavnim centralnim bankama objasnio je Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije.
"Monetarno stezanje je trenutno u zamahu. Vidjeli smo jednu prilično široku distribuciju povećanja kamatnih stopa, kumulativno kod 16 centralnih banaka najrazvijenijih gospodarstava, koje smo pratili u našoj analizi, vidimo povećanje kamatnih stopa za 5.600 baznih bodova", rekao je Knez.
Kada se na to dodaju još i pomaci u našoj regiji, penjemo se na brojku veću od 6.000 baznih bodova. U prosjeku, kaže Knez, to znači 350 bodova po centralnoj banci, a to su povećanja kakva nisu viđena već više od deset godina.
Kada govorimo o distribuciji, objašnjava, ključno je napomenuti da svaka gospodarska cjelina ima nekakvu svoju priču. Temeljem toga je često kritizirana Europska središnja banka (ECB) kao banka koja je znatno manje povećavala kamatne stope u odnosu na neke druge.
Knez je objasnio da se ECB nosi s ključnim faktorom, jer s jedne strane ima prilično širok ekonomski prostor s jedinstvenom monetarnom politikom, a s druge strane jedan skup različitih fiskalnih politika koje ograničavaju mogućnosti ECB-a.
"Inflacija je ključni pokretač. Povećala se za malo više od pet postotnih bodova u posljednjih godinu dana baš na gospodarskim prostorima koja pokrivaju promatrane centralne banke. Sve centralne banke ipak ostavljaju nekakav razmak između povećanja headline inflacije u odnosu na pomak referentne stope", objasnio je Knez.
Centralne banke se najčešće fokusiraju na pomake tzv. core inflacije. Kada izbacimo volatilnije kategorije poput cijene hrane i energenata, a to je ono što će u narednom razdoblju najviše značiti za centralne banke, koliko će u budućnosti još biti monetarnog stezanja?
Inflacija će u idućoj godini biti niža nego u ovoj, a ipak će ostati povijesno visoka, pokazala je analiza analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Idućih šest mjeseci je ključno, smatra naš glavni analitičar. U tom periodu možemo očekivati najviše pomaka u referentnim kamatnim stopama, pogotovo kod centralnih banaka koje su u našem okruženju.
Analitički tim smatra kako će prijenos koji vide s headline inflacije na tzv. core inflaciju biti ključni okidač koji će nositi pomake u referentnim kamatnim stopama.
Kod ECB-a očekuju 1,5-postotni bod povećanja referentne kamatne stope u idućih šest mjeseci, kod središnje banke u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji očekuju povećanje od barem jednog postotnog boda.