Kad je prekomjerno gledanje televizije postalo univerzalna zabava na vrhuncu pandemije, jedan od najviših evropskih dužnosnika nazvao je glavnog izvršnog direktora i suosnivača Netflixa Inc. i rekao mu da svoj proizvod učini lošijim.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton želio je da Netflix smanji kvalitet svojih videa kako bi oslobodio propusnost, strahujući da su evropske mreže pod pritiskom. Reed Hastings se povinovao, smanjivši izlaz podataka za oko 25 posto na mjesec dana. Kao i YouTube.
Nije bilo važno što je bilo malo dokaza da su mreže preopterećene ili činjenica da Netflix već prilagođava kvalitet videa na temelju kapaciteta mreže na kojoj se nalazi. Političari su bili uznemireni mogućnošću da bi milioni milja kabela i deseci hiljada antena pod njihovom jurisdikcijom mogli biti u nemilosti Silicijske doline, upravo kad se Evropa počela oslanjati na pristup internetu kako bi živjela i radila tokom karantina Covid-19.
Tako se Evropska unija upustila u argument koji su lokalni širokopojasni operateri vodili decenijama: treba li Big Tech platiti za telekom infrastrukturu koju koristi?
Širokopojasni operateri tvrdili su da su nagrade od iznenadnog prenošenja 40 posto više nizvodnog prometa i dvostrukog uzlaznog prometa tokom pandemije otišle američkim tehnološkim platformama, dok su oni zapeli u plaćanju računa. Stoxx 600 Europe Telecommunications Index izgubio je četvrtinu svoje vrijednosti u posljednjih pet godina, dok se NYSE FANG+ indeks koji prati najveće tehnološke dionice više nego udvostručio.
Procvat korištenja podataka nagrađuje softver i sadržaj, a ne telekomunikacije/Bloomberg
Sada kreatori politike počinju dijeliti strahove da bi, ako Evropa nastavi sva ulaganja prepuštati telekom operaterima, njena digitalna mreža i poslovi izgrađeni na njoj mogli zaostati za onima u SAD-u i Aziji.
"Vrijeme je da vidimo jesu li naša regulativa i organizacija infrastrukture koja podržava naš digitalni prostor relevantni ili ne", rekao je Breton u intervjuu za Bloomberg ovog mjeseca. Jedno od pitanja, rekao je, uključuje "ko bi što trebao platiti".
Tehnološke kompanije brzo pobijaju ove argumente. Ulažu u infrastrukturu: Meta i Alphabet potrošili su milijarde dolara na polaganje podvodnih kabela između kontinenata, dodajući desetke milijardi dolara evropskoj ekonomiji, prema istraživanju koje je finansirala Meta. Netflix je instalirao hiljade serverskih kutija u više od 700 gradova EU za komprimiranje i lokalno pohranjivanje videa tako da ne ometa mreže. U nastojanju da se više ljudi poveže s internetom i Facebookom, glavni izvršni direktor Mark Zuckerberg podržao je alate i inicijative za ubrzavanje uvođenja telekomunikacija.
"Sarađujemo s evropskim pružateljima internetskih usluga kako bismo mreže učinili učinkovitijima", rekao je glasnogovornik Netflixa. "Upravljamo s više od 700 lokacija za predmemoriju u Evropi, tako da kada korisnici koriste svoju internetsku vezu za gledanje Netflixa, sadržaj ne putuje na velike udaljenosti. To smanjuje promet na širokopojasnim mrežama, štedi troškove i pomaže potrošačima ponuditi visokokvalitetno iskustvo".
Matt Brittin, Googleov predsjednik za EMEA, rekao je na događaju u Briselu da će korisnici biti ti koji plaćaju "ili višu cijenu ili lošije usluge" ako Evropa doda naknadu za streaming.
Nekoliko su godina telekomunikacijske kompanije i dobavljači sami bili najtoplije dionice, nudeći potrošačima najnovije gadgete. Milioni su plaćeni za slanje SMS-ova Nokia telefonima s logotipima Orange i Vodafone.
Ali nakon lansiranja iPhonea 2007. i uspona društvenih medija tlo se počelo pomicati. Kompanije poput BT Group plc potrošile su milijarde na polaganje optičkih kabela i instaliranje antena kako bi njihovi korisnici mogli nastaviti preuzimati aplikacije i strujati videozapise drugih kompanija.
Velike zemlje poput Francuske, Španije i Italije, kao i ključni evropski parlamentarci, podupiru nastojanje da web stranice za streaming poput Netflixa i YouTubea plate svoj "fer udio" za podršku nadogradnji infrastrukture. Ali druge uticajne zemlje poput Njemačke, Danske i Holandije opreznije su. Čak i neki koji podupiru opći koncept ne znaju kako ga postići. Neki se dužnosnici pitaju je li problem u nedostatku ulaganja Big Techa ili u fragmentaciji samog tržišta telekomunikacija.
Društvena mreža | Metina potrošnja na infrastrukturu poput kabela i podatkovnih centara naglo je porasla/Bloomberg
U SAD-u sada postoje samo tri velike mobilne kompanije, dok EU ima gotovo 40 velikih igrača, čija su spajanja blokirana, što ih čini gotovo nemogućim za održati korak, tvrde telekomunikacijske kompanije. To je izazvalo zabrinutost da bi Evropa mogla zaostati: samo 2,5 posto mobilnih veza bilo je preko 5G u Evropi 2021., naspram 14,2 posto u SAD-u i 28 posto u Kini, Japanu i Koreji, prema GSMA Intelligenceu, istraživačkom ogranku globalne trgovačke grupe. Vremenom bi to moglo značiti gubitak sljedećeg velikog pokretanja 5G mreže ili industrijskih ulaganja, kažu operateri.
"Moramo uzeti u obzir da su tržišta telekomunikacijskih kompanija u Evropi mnogo manje atraktivna nego u SAD-u", rekao je Nijemac Andreas Schwab, koji je vodio pregovore o Zakonu o digitalnim tržištima u Evropskom parlamentu. "Ovo je problem s kojim se moramo suočiti jer je potrebno proširenje 5G", dodajući da "nema sumnje da neke netelekomunikacijske kompanije imaju golem posao" koji radi na mrežama telekom operatera.
Najveći evropski telekom operateri poput Vodafonea stalno govore o potrebi za konsolidacijom – a apetit EU da to dopusti sada će biti ponovo testiran planiranim spajanjem Orange SA i Masmovila u Španiji.
Ideje uključuju da kompanije plaćaju za količinu podataka koje koriste; stvaranje fonda – koji bi možda nadzirale vlade – za ulaganje u infrastrukturu; ili – u prijedlogu koji podržava španska Telefonica – zahtijevajući od tehnoloških kompanija da pregovaraju o poslovima direktno s prijevoznicima.
"Ovo nije pitanje 'vi velike američke platforme, budite velikodušni prema nama, jer ste tako ogromni', rekao je u intervjuu Juan Montero Rodil, šef javne politike Telefonice. "Nikako. Ono o čemu govorimo je plaćanje cijene za uslugu koju pružamo".
Izvještaj koji je naručila evropska lobistička skupina za telekomunikacije ETNO pokazao je da su 56 posto globalnog prometa od 2021. generirali Google, Meta, Netflix, Apple, Amazon i Microsoft.
Iako se stručnjaci pitaju koliko tačno kompanije mogu odrediti odakle podaci dolaze, jasno je da će se upotreba samo povećati. A sve više fondova podataka i dalje pristiže: TikTok promet preko BT-ove mreže porastao je 20 puta u prošloj godini, rekla je kompanija. Predstavnici TikToka nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Za sada evropski operateri izbjegavaju tužbe poput SK Broadband Co iz Južne Koreje, koji je tužio Netflix tvrdeći da žurba za gledanjem hit serije "Squid Game" znači da bi streamer trebao biti odgovoran za milione dolara viših troškova mreže. Koreja je također donijela takozvani Netflixov zakon koji pružatelje online sadržaja smatra odgovornima ako ne održavaju stabilne usluge, prema lokalnoj novinskoj agenciji Yonhap.
Izvršni direktor BT-a Marc Allera uporedio je plaćanje 'poštene upotrebe' s načinom na koji Netflix još uvijek plaća slanje hiljada DVD-ova starim pretplatnicima.
"Neutralnost mreže primjenjuje skup propisa o tome što bi trebala biti slobodna država da funkcionira na način koji smatrate prikladnim", rekao je u intervjuu. O odgovornosti velikih tehnoloških platformi upitao je: "Imaju li oni ikakvog udjela u igri, imaju li ikakav doprinos ovim mrežama koje se pojavljuju jednom u generaciji i koje učinkovito stvaraju svu vrijednost i korištenje za njih?"
"Mislim da postoji uloga veća od današnje - koja je blizu nule."
.webp){kind=icon}
