Europska središnja banka nastavit će povećavati troškove zaduživanja, čak i uz očekivanje da će se gospodarska aktivnost "znatno usporiti", prema predsjednici Christine Lagarde.
"Očekujemo daljnje povećanje kamatnih stopa tijekom sljedećih nekoliko sastanaka kako bismo smanjili potražnju i zaštitili se od rizika trajnog povećanja inflacijskih očekivanja", rekla je Lagarde zastupnicima Europske unije u ponedjeljak u Briselu.
Upozorila je da je podrška kućanstvima i poduzećima od europskih vlada bila preširoka, što sugerira da postoji opasnost od uplitanja u napore ECB-a da usmjeri rast cijena natrag prema cilju od 2 posto s gotovo pet puta više nego sada.
"Postoji više mjera koje su opće, nego mjera koje su posebno prilagođene onima kojima je pomoć najpotrebnija", rekla je Lagarde. Pristup ne mora nužno voditi dobro koordiniranoj fiskalnoj i monetarnoj politici.
Nemilosrdni inflacijski pritisak potaknut ruskim ratom u Ukrajini i posljedičnom energetskom krizom potaknuo je ECB da počne povećavati stope prvi put u više od desetljeća, za povijesnih 75 baznih bodova. Pitanje je kako dalje jer rast cijena prati sve glasnija predviđanja recesije.
U Njemačkoj, najvećem od 19 gospodarstava eurozone, podaci od ponedjeljka pokazuju da je poslovno povjerenje dodatno palo na najgore vrijednosti od početka pandemije. U cijelom bloku povjerenje potrošača je na najnižoj razini.
Dužnosnici ECB-a, međutim, kažu da ih ekonomska slabost neće spriječiti u daljnjem dizanju kamata.
Potpredsjednik Luis de Guindos rekao je ranije tog dana da je smanjenje inflacije glavni doprinos koji možemo dati poboljšanju ekonomske situacije. Gediminas Simkus iz Litve rekao je da recesija "ne znači da Upravno vijeće ne bi trebalo donositi odluke".
Dinamika plaća
Ulagači na tržištu novca vide da će ECB u listopadu donijeti još jedno povećanje kamatne stope za tri četvrtine boda, pri čemu će kamatna stopa na depozite, trenutno 0,75 posto, porasti preko 2 posto do kraja godine. Sljedeći će potez uvelike ovisiti o ovomjesečnom očitanju inflacije, koje bi trebalo biti u petak. Ekonomisti smatraju da su cijene skočile za 9,7 posto u odnosu na prošlu godinu, što je još jedan rekord svih vremena.
Lagarde je rekla da dužnosnici ECB-a žele postići takozvanu neutralnu kamatnu stopu, koja niti stimulira niti ograničava gospodarstvo. U tom će trenutku odlučiti je li potrebno daljnje monetarno stezanje.
Dužnosnici koji tvore politiku moraju nastaviti pratiti dugoročna inflacijska očekivanja, koja su trenutno otprilike na razini cilja ECB-a, rekla je. Plaće bi ipak mogle rasti u svjetlu tržišta rada u regiji i strme putanje cijena.
"Dinamika plaća zasad je zadržana", rekla je Lagarde. "Međutim, otporna tržišta rada i određeno nadoknađivanje veće inflacije vjerojatno će potaknuti rast plaća."
-- Uz pomoć Milde Seputyte, Alonsa Sota, Jamesa Hiraija i Brycea Baschuka.
.webp){kind=icon}
