Ekonomske prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Evropskoj uniji (EU) u vezi s preuzimanjem Grenlanda predstavljaju "grešku" i kršenje trgovinskog sporazuma koji su transatlantski saveznici postigli prošle godine, saopštila je izvršna vlast EU.
"Evropska unija i Sjedinjene Države su prošlog jula postigle trgovinski sporazum", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u utorak. "U politici, kao i u poslovanju, dogovor je dogovor. A kada se prijatelji rukuju, to mora nešto da znači", dodala je.
Trump je najavio uvođenje carine od 10 odsto na robu iz osam evropskih zemalja počev od 1. februara, koja bi u junu porasla na 25 odsto, ukoliko ne bude postignut dogovor o "kupovini Grenlanda", poluautonomne teritorije Danske - članice NATO-a i EU. Ova eskalacija navela je evropske lidere da ocijene da je američki predsjednik prešao crvenu liniju.
Odgovor EU biće "nepokolebljiv, jedinstven i proporcionalan", poručila je Ursula von der Leyen, ne iznoseći detalje o mogućim mjerama.
Bloomberg
Lideri EU održaće vanredni sastanak u Briselu u četvrtak kako bi razmotrili potencijalne kontramjere. Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa izjavio je da je blok od 27 članica ujedinjen u podršci Danskoj i Grenlandu i spreman "da se odbrani od svakog oblika prinude".
Na sastanku održanom u nedjelju, izaslanici EU saglasili su se da pokušaju da pronađu diplomatsko rješenje s Trumpovom administracijom, dok istovremeno pripremaju opcije za kontramjere ukoliko SAD nastave s uvođenjem novih carina, koje se u Briselu smatraju kršenjem krhkog trgovinskog sporazuma postignutog prošlog ljeta.
Sporazum, koji su kritičari ocijenili kao previše popustljiv prema SAD-u, predviđa američku carinu od 15 odsto na većinu robe iz EU, uz obavezu Unije da ukine carine na američke industrijske proizvode i dio poljoprivrednih dobara.
Von der Leyen, koja u ime EU vodi trgovinske pregovore, sklopila je taj dogovor u nastojanju da izbiegne sveobuhvatan trgovinski rat sa Trumpom. Budućnost sporazuma sada je neizvjesna, nakon što su lideri u Evropskom parlamentu saopštili da će zakonodavni proces staviti na čekanje poslije najnovijih američkih prijetnji.
Mjere koje se razmatraju uključuju ponovno uvođenje carina na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde evra (109 milijardi dolara), uključujući avione kompanije Boeing Co., automobile i burbon. Te carine su suspendovane prošlog ljeta, prije nego što je sporazum konačno uobličen krajem jula.
EU takođe razmatra aktiviranje svog do sada nekorišćenog mehanizma protiv ekonomske prinude - najmoćnijeg trgovinskog alata Unije, koji Evropskoj komisiji omogućava odgovor na prinudne poteze trećih zemalja koje koriste trgovinske mjere kao sredstvo političkog pritiska.
Moguće mjere uključuju carine, takse ili ciljane restrikcije na investicije u EU, kao i ograničavanje pristupa pojedinim dijelovima jedinstvenog tržišta ili zabranu učešća određenih kompanija na tenderima za javne nabavke u Uniji.
U cilju podrške Grenlandu, Ursula von der Leyen je izjavila da se radi na paketu pomoći koji uključuje "masivan talas evropskih investicija". Dodala je da će EU sarađivati sa SAD i drugim partnerima na jačanju bezbjednosti Arktika, što će biti obuhvaćeno i novom strategijom bezbjednosti EU.
"Vjerujem da bi rast izdvajanja za odbranu trebalo iskoristiti za razvoj evropskih ledolomaca i druge opreme od ključnog značaja za bezbjednost Arktika", rekla je ona u Davosu.
Trump je dodatno izazvao zabrinutost među evropskim saveznicima pokušajem da uspostavi Odbor za mir, prvobitno zamišljen za Gazu, ali sada viđen kao pokušaj zaobilaženja Ujedinjenih nacija, uz ulaznicu od milijardu dolara. Lideri EU, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, odbili su da prisustvuju ceremoniji osnivanja tog tijela.
Kao odgovor na odbijanje francuskog predsjednika, Trump je izjavio da će uvesti "carinu od 200 odsto na njegova vina i šampanjce" i da će se (Macron) onda pridružiti".
.webp){kind=icon}
