Neradna nedjelja ostaje temelj zakona, ali se razmatra uvođenje fleksibilnijeg modela koji bi omogućio od 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz veće naknade za radnike. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević pojasnio je da se radi o obliku dežurstva, da će se termini radnih nedjelja unaprijed morati prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i zaposlenima, te da će radnici za te dane primati dodatak na platu – najmanje 10 posto po radnoj nedjelji.
Prema riječima ministra, ako radnik s minimalnom platom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje.
"Trenutno razgovaramo. Svi bi trebali biti zadovoljni ovim rješenjem", kaže ministar Hasičević.
Prema riječima ministra, ovaj prijedlog dolazi kao odgovor na pritiske s terena i zahtjeve određenih lokalnih zajednica koje su tražile izuzeća od potpune zabrane rada nedjeljom. Ipak, dodaje da većina tih zahtjeva nije ispunila zakonske uslove, poput pada prometa ili zaposlenosti, a izuzeci na temelju turističkog interesa zasad su traženi samo iz Visokog i Neuma.
Novo zakonsko rješenje, koje Ministarstvo priprema, trebalo bi ukinuti mogućnost lokalnih izuzeća i jasno definirati pravila za radne nedjelje, uključujući i naknade, što bi zamijenilo postojeće uredbe.
Radnici "ne daju nedjelju"
Nova inicijativa, kako je ministar Hasičević kazao za Fenu, predstavlja pokušaj usklađivanja između ekonomskih potreba i zaštite radničkih prava, ali sindikati upozoravaju na nejasne motive i nedosljednost stavova vlasti.
Zakon o unutarnjoj trgovini na snazi je već šest mjeseci i u članu 18. jasno definira nedjelju kao neradni dan za trgovine.
Iz Sindikata trgovine BiH su poručili da su zbunjeni i zabrinuti zbog promjene ranije jasno postavljenih stavova.
Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Beširović ranije je za Bloomberg Adriju kazala da je pritisak za izmjenu člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, kojim je regulirana neradna nedjelja, već mjesecima ogroman i da za radnike postaje neizdrživ. Prema njenim riječima, radnici su konačno osjetili dostojanstvo u neradnim nedjeljama i odustajanje od tog principa značilo bi korak unazad.
despositphotos
Za Fenu je izjavila da je Sindikat zbunjen najavom ovog modela jer je na prethodnom sastanku s Ministarstvom i Udruženjem poslodavaca rečeno da je to "posljednja opcija" za poslodavce, dok je glavni fokus bio na ukidanju lokalnih izuzeća i osiguravanju jedinstvenog zakonskog okvira.
"Radnici su u ovoj Vladi prepoznali spremnost za promjenu narativa i očekuju da ona u tome istraje. Ne smijemo dozvoliti da se politička trgovina vodi preko leđa onih koji svaki dan dižu roletne", kazala je Beširović za Fenu.
Sindikat radnika trgovine STBiH, odgovarajući na inicijativu koju su podnijeli radnici i radnice u trgovini, najavio je protest upozorenja u nedjelju 18. maja u parku ispred zgrade Doma sindikata na Skenderiji.
"Ovaj protest je odgovor radnika i radnica na najave o izmjeni člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH i uvođenje određenog broja radnih nedjelja", naveli su u saopćenju. Dalje tvrde da su ogorčeni nedostatkom razumijevanja, uznemireni stalnim pritiskom proteklih pet mjeseci i zabrinuti da će ostati bez slobodnih nedjelja.
Protesti će biti organizirani pod sloganom "Ne damo nedjelju".
Predloženi model unosi pravnu i tržišnu nesigurnost
Ekonomski analitičar Admir Čavalić ranije je za Bloomberg Adriju kazao da mjera "16+2" predstavlja faktički kraj zabrane rada nedjeljom u Federaciji BiH.
Fena
"Nikada je nije ni bilo ako pitate mene ili Ministarstvo rada i socijalne politike u FBiH, ali sada se definitivno zakucava ekser u kovčeg ovog nezgodnog rješenja", naglašava Čavalić. Dalje objašnjava da predloženi model unosi apsolutnu pravnu, tržišnu, odnosno inspekcijsku nesigurnost na tržištu, s brojnim mogućnostima zaobilaženja ove mjere.
"Vjerovatno da su predlagači svjesni navedenog, tako da se sada pripremaju neke strategije komuniciranja sa ciljem izlaska iz ove čitave priče", ističe Čavalić.
On smatra da će ovo normalizirati parametre u maloprodajnom sektoru u FBiH - od prometa do broja zaposlenih. Istovremeno napominje da i dalje postoje brojne asimetrije, diskriminacije i nelogičnosti, poput različitih pravila u entitetima i Brčko distriktu.
Ministar Hasičević je u razgovoru za Fenu istakao da od uvođenja neradne nedjelje nije došlo do bilo kakvog pada prometa.
"Naprotiv, u aprilu je promet porastao 9,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5 posto u odnosu na mart ove godine", kazao je ministar, dodajući da se radi o realnom rastu prometa između 6 i 8 posto, kad se uračuna inflacija.
Prema njegovim riječima, nije opao ni broj zaposlenih u trgovini. S tim u vezi se osvrnuo na informacije Porezne uprave FBiH koje, prema njegovom mišljenju, ukazuju na uobičajenu rotaciju radne snage unutar sektora. Dodao je da su u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji također nije prijavio probleme vezane uz smanjenje broja zaposlenih.
Manipulacija podacima?
Prema kvartalnim podacima Porezne uprave FBiH, u periodu od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine ukupni fiskalizirani promet u maloprodaji Federacije BiH iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu kasnije, nakon implementacije odluke o neradnoj nedjelji, porastao na 3,81 milijardu KM, što znači nominalni rast od 67,2 miliona KM. I ovo su podaci na koje se Ministarstvo trgovine referira u svojim izjavama, a Čavalić je ranije za Bloomberg Adriju naveo da to rade manipulativno tako da se prati ukupan promet bez fokusa na trgovinu i bez uključivanja inflatornih utjecaja.
"Ministarstvo trgovine navodi da je došlo do rasta ukupnog prometa. Ako se fokusiramo na trgovinu, uključimo inflaciju, izbacimo benzinske pumpe i druga izuzeća, te na kraju izbacimo Orašje, onda ovi podaci pričaju drugu priču - da je došlo do realnog pada prometa u maloprodaji", kazao je Čavalić.
On tvrdi da ovo potvrđuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.
"Zbog svega toga Vlada FBiH ide na mjeru '16+2'", stav je Admira Čavalića.
Prema njegovim riječima, podaci Federalnog zavoda za statistiku govore o kontinuiranom padu prometa u maloprodaji FBiH za prvi kvartal ove godine. Kaže da pada i broj zaposlenih u trgovini. Poziva se na podatke Porezne uprave FBiH u kojima stoji da je 30. 11. prošle godine broj zaposlenih u trgovini bio 62.449, dok je na dan 31. 3. ove godine taj broj 60.513.
"Gotovo 2.000 radnika je ostalo bez posla zbog zabrane rada nedjeljom u FBiH", kaže Čavalić.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku ukazuju na to da je promet trgovaca na malo u martu 2025. godine opao za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, kako u realnim, tako i u nominalnim iznosima. Međutim, u poređenju s februarom 2025. godine, zabilježen je blagi realni rast ukupnog prometa trgovaca na malo, dok je promet od trgovine na malo zabilježio pad.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...