Novi Zakon o fiskalnim transakcijama, kako stručnjaci kažu, zasigurno je bolja verzija od trenutnog Zakona o fiskalnim sistemima. Osim što će donijeti mnogo modernih rješenja, koja će olakšati fiskalizaciju, koja je prvi korak ka fiskalnoj reformi, one neće pasti na teret građana, jer se primarno najveća pažnja treba usmjeriti ka reformi javnih rashoda.
Postojeći sistem fiskalizacije u Federaciji BiH, koji je baziran na Zakonu o fiskalnim sistemima iz 2009. godine, a koji se implementira od 2010. do 2011. godine, zastario je i ne odgovara trenutnom stanju i potrebama tržišta. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je, prepoznavši potrebe, predstavila Nacrt zakona o fiskalizaciji, koji podrazumijeva i online fiskalizaciju, a kako najavljuju, trebao bi suzbiti utaju poreza, odnosno maksimalno minimizirati ovaj dio neformalnog tržišta, kao i suzbiti nelojalnu konkurenciju.
Denis Zukić, izvršni direktor u Konsultantskoj kući FEB d.d, za Bloomberg Adriju je kazao da je novi Zakon o fiskalnim transakcijama definitivno bolja verzija od trenutnog Zakona o fiskalnim sistemima, koji se primjenjuje na teritoriji Federacije BiH.
Shodno tekstu Nacrta zakona, proširen je broj obveznika, kao i transakcija koje su predmet fiskalizacije.
"Ono što mogu primijetiti jeste da je Nacrt zakona u uskoj korelaciji sa Zakonom o PDV-u, pogotovo u dijelu momenta fikskalizacije transakcija i transakcija koje su predmet fiskalizacije. Propisuje se obaveza fiskalizacije transakcija koje prema trenutnom Zakonu nisu prepoznate, kao što je avansna naplata, vanposlovna potrošnja, davanje poklona i uzoraka i slično", pojašnjava Zukić.
Ono što je bitno napomenuti jeste da Nacrtom zakona fiskalizacije nisu izuzete banke, poštanske aktivnosti, advokati, taksi djelatnosti, kao ni energetska, komunalna, telekomunikacijska i druga preduzeća koja pružene usluge naplaćuju ispostavljanjem računa o obračunu potrošnje preko mjernih instrumenata.
Elektronska faktura i samofakturisanje
Postojeći sistem fiskalizacije baziran je na Zakonu o fiskalnim sistemima iz 2009. godine i kao takav ne prati potrebe tržišta. Zukić kaže da nova rješenja koja Vlada FBiH namjerava uvesti predstavljaju značajan skok u odnosu na trenutno rješenje.
"Dovoljno je samo reći da se planira, pored 'običnog' fiskalnog računa, uvesti izdavanje elektronske fakture. Također, uvodi se i sasvim novi pojam samofakturisanja, gdje će u nekim situacijama kupac robe biti obavezan sam sebi izdati račun za robu koju je kupio", govori Zukić.
Ono što će se u konačnici postići novim zakonom, prema njegovom mišljenju, jeste stvaranje registra subjekata koji izdaju račune, kontrolisanje sadržaja računa, kao i omogućavanje njihovog praćenje u realnom vremenu od poreznog organa.
Bez obzira na to što će se stvoriti bolji uslovi za transparentnije poslovanje subjekata, kao i kontrole transakcija od poreznih organa, Zukić smatra da neka najavljena očekivanja u skoku javnih prihoda radi primjene ovog zakona, ipak predstavljaju samo domen špekulacija.
Reforme neće pasti na teret građanima
Kada govorimo o cjelokupnom sistemu fiskalnih reformi i onome šta on obuhvata te da li će i kroz nove sisteme teret pasti na građane, Zukić kaže da reforme definitivno ne smiju i neće pasti na teret građanima.
"Vlada najavljuje smanjenje stope doprinosa na plaće, sa nekih 41,5 posto na čak 28,5 posto, što se čini dosta optimističnim i nerealnim", govori Zukić.
Fiskalna reforma po definiciji predstavlja provođenje niza mjera i politika koje imaju za cilj poboljšanje javnih finansija, povećanje efikasnosti prikupljanja poreza, smanjenje budžetskog deficita i unapređenje javne potrošnje.
Vlada FBiH posljednjih godina nije donosila konkretne mjere koje se mogu nazvati fiskalnom reformom.
Konstantno se provlači priča donošenja novog Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, prvi nacrti zakona doneseni su još 2017. godine.
Fiskalni račun (Ilustracija Depositphotos)
Ono što je svakako potrebno istaći jeste da u BiH i FBiH postoji konstantan trend porasta prikupljenih javnih prihoda po osnovu direktnih i indirektnih poreza.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje i Porezne uprave FBiH, porast prikupljenih indirektnih i direktnih poreza za period januar - oktobar 2024. godine veći je za osam posto u odnosu na isti period prošle godine.
Zukić kaže da na osnovu podataka možemo zaključiti da ne postoji toliki problem u prikupljanju i pozitivnom trendu rasta prihoda po osnovu poreza, veći problem svakako predstavljaju javni rashodi, koji i dovode budžete u deficit.
"Smatram da bi veći akcent trebao biti na reformi javnih rashoda, ipak su to ogromna novčana sredstva koja se troše na javnu potrošnju, koja se očigledno ne mogu nadomjestiti ni kroz konstantan rast prihoda po osnovu prikupljenih poreza", kaže Zukić.
Fiskalne reforme su nešto o čemu se priča jako dugo. Zukić se slaže da sve do sada urađeno nije donijelo neke velike pomake kada je riječ o ovom sistemu. Kaže da značajnih fiskalnih reformi nismo imali sigurno posljednjih 10 godina, sporadično se tu pojave neki zakoni ili izmjene zakona, ali sve to ne možemo nazvati fiskalnom reformom.
Prvi korak u fiskalnoj reformi
Podsjeća da je i Vlada Federacije BiH nedavno, na tematskoj sjednici koju je održala, donesene nacrte zakona nazvala ''prvim korakom'' u fiskalnoj reformi, a dosta je tih koraka koji se još moraju napraviti.
"Do sada se nekako sav taj teret prebacivao na poslodavce, donošenjem obaveznog iznosa minimalne plaće koju poslodavac mora isplatiti radniku, koji, istinu za volju, nije baš veliki, ili donošenjem Uredbe kojom je poslodavac bio u mogućnosti radnicima isplatiti određeni iznos pomoći bez obaveze plaćanja poreza i doprinosa", kaže Zukić, te naglašava da poslodavci nisu socijalne ustanove da radnicima isplaćuju pomoć, već naknadu za rad, te u tom kontekstu poslodavci i traže smanjenje stope doprinosa, poreza i drugih parafiskaliteta, kako bi sredstva koja inače uplaćuju fondovima mogli preusmjeriti na plaću radnika.
Federalni ministar finansija Toni Kraljević je prilikom predstavljanja nacrta kazao da je krajnji cilj poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema.
"Kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i nekompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima", rekao je Kraljević, te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Kraljević je rekao da ovo što je predstavljeno, jeste set fiskalnih zakona, s obzirom na to da je fiskalna reforma najsloženija u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
Vlada očekuje da će kroz primjenu novog sistema fiskalizacije dobiti pozitivne finansijske efekte i da će lakše moći raditi na zakonima o doprinosima, ali i Zakonu o minimalnoj plati, s obzirom na to da hipotetsko usvajanje zakona o dohotku po skraćenom postupku znači privremenu mjeru koja bi se primjenjivala ograničeno, do 31. decembra 2025. godine.
.webp){kind=icon}
