Sukobi na Bliskom istoku povećali broj letova iznad BiH, očekuje se daljnji rast

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku dovodi do preusmjeravanja letova, obavijestila je Evropska agencija za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol), što utječe i na zračni promet iznad Bosne i Hercegovine. O tome je informirana i Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA), te su iz agencije obavijestili javnost da će doći do povećanja zračnog prometa i to za oko 10 posto u poređenju s istim razdobljem prošle godine.

O ovom pitanju, kao i o planovima i izazovima s kojima se Agencija suočava, u intervjuu za Bloomberg Adriju govori direktor ove Agencije Davorin Primorac.

Stanje na Bliskom istoku ima posljedice i na prelete iznad BiH, kakva je sada situacija sa zračnim prometom iznad BiH i kako BHANSA reagira na trenutno stanje?

Sukobi na Bliskom istoku rezultiraju povećanjem zračnog prometa iznad Bosne i Hercegovine za oko 10 posto, te zbog geografskog položaja naše države, u skladu s trenutnim scenarijem, očekujemo da se trend povećanja broja letova održi na istom nivou. Daljnji razvoj i moguća eskalacija sukoba mogli bi izazvati ozbiljne poremećaje, što će sigurno imati nepovoljan utjecaj na razvoj zračnog prometa kako globalno tako i u Bosni i Hercegovini.

Mi svakako nastavljamo pomno pratiti razvoj situacije i održavati aktivnu komunikaciju s našim međunarodnim partnerima, te smo apsolutno spremni reagirati na eventualne promjene izazvane daljnjom eskalacijom. Mi smo svakako spremni na trend rasta broja letova s obzirom na to da smo od aprila do augusta 2024., u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, zabilježili rast broja letova od približno pet posto, odnosno 277.379 u odnosu na 264.284.

Zvanični podaci potvrđuju da je u julu ove godine zabilježen rekordan broj letova. Koji su ključni faktori doprinijeli tom uspjehu?

Doista, u julu smo postigli dva značajna rekorda – najveći mjesečni broj letova u zračnom prostoru BiH, s impresivnih 63.452 leta, te rekordna 2.242 leta u jednom danu, zabilježena 27. jula tokom tzv. "peak day". Interno, investicije u tehnička i tehnološka unapređenja i obuku osoblja omogućile su nam da uspješno i učinkovito upravljamo sve većim brojem operacija, kako dnevno, tako i u satima s najvećom prometnom potražnjom tokom dana, tzv. vršnim satima.

Eksterno, nekoliko je faktora doprinijelo tom uspjehu. Spomenuo bih, prvenstveno, snažan oporavak turističkih ruta koje povezuju zapadnu Evropu s destinacijama poput Turske, Grčke i Cipra, a koji u značajnoj mjeri prolaze kroz zračni prostor BiH. Kontinuiranom rastu broja letova značajno doprinose i atraktivne cijene preleta preko BiH, koje se prilagođavaju tržišnim uvjetima, kao i produljenje ljetne sezone, pri čemu već od aprila bilježimo značajan rast.

Davorin Primorac, direktor BHANSA/Bloomberg Adria

Važno je napomenuti i da je BiH dio SECSI FRA - Inicijative slobodnog planiranja ruta pokrenute 2016. godine, koja korisnicima zračnog prostora omogućava planiranje letova prema optimalnim profilima i putanjama leta. Time se povećava troškovna efikasnost i smanjuje utjecaj na okoliš, kroz smanjenje potrošnje goriva i emisije stakleničkih plinova. Zračnom prostoru Albanije, Austrije, BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Sjeverne Makedonije, koji obuhvata Inicijativa, u martu ove godine pridružila se i Italija.

Koje ste korake poduzeli kako bi se olakšalo otvaranje novih zračnih ruta?

U toku su aktivnosti na uvođenju novih letnih procedura na svim međunarodnim aerodromima u BiH koji će optimizirati zračne rute, smanjiti potrošnju goriva i zagušenje zračnog prostora kroz precizniju i dosljedniju navigaciju. Dodatno, ove mjere će omogućiti avioprijevoznicima veću operativnu fleksibilnost, olakšavajući im planiranje i prilagodbu, smanjujući ukupne troškove i time stvarajući uvjete za otvaranje novih zračnih ruta iz BiH.

Cijene pružanja terminalnih usluga kontrole zračnog prometa za avioprijevoznike koji koriste usluge međunarodnih zračnih luka u BiH su veoma povoljne, a bit će dodatno snižene u 2025. godini, što će još poboljšati konkurentnost naših zračnih luka. BHANSA ima kapacitete, kako ljudske, tako i materijalne, da podrži radno vrijeme svih međunarodnih aerodroma u BiH. Aerodromi mogu nesmetano planirati svoj rast i razvoj, uključujući i otvaranje novih linija i uspostavu baza aviokompanija, uzimajući u obzir da je BHANSA pouzdan partner koji sigurno i kvalitetno pruža usluge kontrole zračnog prometa.

Aktivnosti BHANSA-e na uvođenju novih letnih procedura, atraktivne cijene terminalnih usluga i radno vrijeme prilagođeno potrebama zračnih luka i avioprijevoznika doprinijeli su otvaranju baza avioprijevoznika, uvođenju novih zračnih ruta te povećanju prijevoza putnika, robe i pošte s međunarodnih aerodroma u BiH.

Kako BHANSA doprinosi privrednom razvoju BiH?

Zračni promet je ključan za razvoj jedne države jer unapređuje međunarodnu povezanost, olakšava trgovinu, potiče turizam i privlači investicije, što direktno doprinosi otvaranju radnih mjesta i povećanju BDP-a. Osim toga, budući da BHANSA svoje usluge gotovo u potpunosti pruža međunarodnim avioprijevoznicima, mi zapravo izvozimo usluge kontrole zračnog prometa. Tako da možemo reći da BHANSA značajno doprinosi privrednom razvoju, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.  

Ukupni prihodi Agencije prošle godine iznosili su oko 84 miliona KM, što je za 9,4 posto više od ukupno planiranih prihoda za 2023. godinu, a od čega 99,97 posto potječe od inozemnih avioprijevoznika.

Osim toga, BHANSA ima značajan utjecaj i na tržište rada, te zapošljava 495 ljudi. Podizanje standarda zaposlenika BHANSA-e ima pozitivan učinak na cjelokupnu ekonomiju. Povećana kupovna moć zaposlenika, kao i veći prihodi od poreza i doprinosa pozitivno utječu na privredni rast kako u lokalnim zajednicama, tako i u široj regiji.

Koji su najveći izazovi s kojima se BHANSA trenutno suočava i kako planirate odgovoriti na njih?

Kao i ostali pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, suočavamo se s izazovima koji proizlaze iz značajnog porasta prometa, posebno duž evropske jugoistočne osi. Ovi izazovi su dodatno izraženi u našem slučaju zbog ograničene fleksibilnosti u prilagođavanju zakonskog okvira koji regulira ovu oblast. Zakonodavni i podzakonski akti trebali bi biti podložni brzim promjenama kako bi omogućili pravovremeno proširenje djelatnosti i uvođenje novih usluga u skladu s potrebama tržišta.

U tom smislu, očekujemo da će u narednom periodu Parlamentarna skupština BiH usvojiti novi Zakon o zrakoplovstvu BiH, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH. Pripremljeni prijedlog predviđa mogućnost osnivanja privrednih društava unutar Agencije i temelji se na strateškom cilju poticanja ekonomskog rasta i novog zapošljavanja, te ubrzanog razvoja sektora zračnog prometa u BiH. Osnivanje privrednih društava omogućilo bi BHANSA-i prilagodbu novim tržišnim uvjetima, povećalo konkurentnost i osiguralo dugoročni razvoj civilnog zrakoplovstva u BiH.

Tokom priprema za preuzimanje kontrole nad bh. nebom, realizirali ste najveći pojedinačni projekt obrazovanja kontrolora zračnog prometa u Evropi, osposobljavanjem ukupno 53 kontrolora. Nakon toga, pokrenuli ste projekt obrazovanja kadra unutar BiH. Koji su planovi za daljnji razvoj ove oblasti?

Trenutno školujemo prvu generaciju kontrolora u potpunosti unutar BiH, na što smo iznimno ponosni. Program školovanja je započeo u oktobru prošle godine za ukupno 25 kandidata od kojih je 14 za oblasnu, a 11 za prilaznu i aerodromsku kontrolu zračnog prometa. Očekujemo da ćemo do kraja 2025. godine dobiti nove kontrolore, spremne za angažman.

Budući da je riječ o trenutno deficitarnom zanimanju na globalnom nivou, konkurentnost u industriji je velika i predstavlja značajan izazov. Gubitak stručnjaka može dovesti do nedostatka radne snage, te rezultirati smanjenom učinkovitošću i sigurnošću u zračnom prometu.

U odgovoru na izazove odlaska visoko kvalificiranog kontrolorskog osoblja u druge države i mjere za zadržavanje radne snage i osiguravanje tržišne konkurentnosti, naš cilj je uspostava vlastitog certificiranog centra za obuku. Osim za naše potrebe, taj centar bi u značajnoj mjeri bio orijentiran i prema tržištu. To znači da bismo bili u poziciji nametnuti se globalnom tržištu i uslugom školovanja kontrolora zračnog prometa. Trenutno nas zakonski okvir sprječava u daljnjem razvoju ove oblasti, budući da omogućava samo školovanje kontrolora za naše sopstvene potrebe. I u tom smislu apeliramo na Parlamentarnu skupštinu BiH na usvajanje prijedloga zakona koje sam ranije spomenuo.

Možete li nam reći više o planiranim ulaganjima u novu infrastrukturu i o revitalizaciji postojeće?

Razvoj BHANSA-e temelji se na dugoročnim planovima s ciljem poboljšanja različitih aspekata upravljanja zračnim prometom. Ključne aktivnosti u okviru modernizacije BHANSA-e uključuju revitalizaciju i unapređenje postojećih radarskih sistema i implementaciju savremenih nadzornih senzora, koji unapređuju preciznost i pouzdanost u praćenju zračnog prometa.

Nastavljamo proces modernizacije komunikacijskih sistema kao i završetak druge i početak treće faze implementacije vlastite radio-relejne telekomunikacijske mreže, te zanavljanje i proširenje IP uređaja u operativnoj telekomunikacijskoj mreži.

Pored navedenih inicijativa, Agencija će alocirati dodatne resurse za unapređenje operativnih kapaciteta Službe za zrakoplovne servise, kako bi primjerice omogućili efikasnije planiranje i vođenje operacija traganja za nestalim zrakoplovima i spašavanja osoba te uvođenje automatiziranog sistema koji će osigurati centraliziranu i usklađenu pristupnu tačku za operativno osoblje, uključujući članove letačke posade i drugo relevantno zrakoplovno osoblje, te omogućiti jednostavniji pristup zrakoplovnim i meteorološkim informacijama.

Kako BHANSA vidi svoj razvoj u narednih deset godina?

U fokusu nam je kontinuirano unapređenje sigurnosti i učinkovitosti operacija, postizanje samoodrživosti i jačanje konkurentnosti kroz tehnološke inovacije i modernizaciju. Također, fokus je na poboljšanju pouzdanosti, prilagodljivosti i kriznog upravljanja. Kontinuirano radimo i na jačanju lokalne i međunarodne saradnje te interoperabilnosti s evropskom mrežom zračnog prometa. Dodatno, cilj Agencije je usklađivanje s regulatornim okvirima i međunarodnim standardima, ulaganje u razvoj ljudskih resursa i radnog okruženja, te održavanje transparentne komunikacije s korisnicima i javnošću.

Najbitniji napredak u narednih deset godina vidimo kroz uspostavu prilazne radarske kontrole zračnog prometa na svim međunarodnim aerodromima u BiH, značajan tržišni udjel u školovanju kadra za kontrolu zračnog prometa i potpunu modernizaciju sistema za kontrolu zračnog prometa kao odgovor na nove zahtjeve postavljene u GANP (Global Air Navigation plan). Dodatno, u planu nam je i implementacija novih radio navigacijskih uređaja, kao i uspostava usluge za upravljanje prometom bespilotnih letjelica.