.webp){kind=icon}
Katastrofalne poplave koje su pogodile našu zemlju, pored velikog broja žrtava od kojih se za nekima još uvijek traga, prouzrokovale su velike štete i u ekonomskom smislu. Međutim, gledajući iz nekog drugog ugla, nesreće često mogu da naprave dobre preokrete kada je riječ o nekim budućim planovima.
Poplave u ovom smislu mogu imati i pozitivan ekonomski efekt, koji će, dugoročno gledajući, moći trajno riješiti probleme koji su bili prije, a sve uz pomoć fondova za krizne situacije. Dobar primjer je Srbija, koja je dobila povoljan kredit od EU od 600 miliona eura za rekonstrukciju pruge Beograd – Niš.
Jasno je da će se štete nastale na velikom broj porušenih domova, prekinutoj putnoj infrastrukturi i željeznicama još dugo procjenjivati.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo za Bloomberg Adriju je kazao da će ekonomske posljedice poplava u BiH zavisiti od perioda posmatranja, ali da će najteže biti procijeniti štetu u dugom roku.
"Najvjerovatnije da će u dugom roku šteta biti u dodatnom, mada neznatnom, umanjenju konkurentnosti bh. privrede budući da će sredstva koja su se mogla utrošiti na neke druge namjene, kao što su investicije u izgradnju brze pruge, morati biti uložena u obnovu nečega što je ranije već postojalo. Ipak, i to zavisi od toga koliko pametno se odradi sanacija", govori Đogo.
Pozitivni neto efekti poplava
Smatra da, ako bi naprimjer Željeznice FBiH bile u stanju da, koristeći ovaj događaj, povuku nepovratna EU sredstva ili povoljne kredite iz EU fondova za krizne situacije, te tim sredstvima rekonstruišu čitavu prugu od Sarajeva do Ploča na nivo brze pruge, kao što je Srbija dobila povoljan kredit od EU od 600 miliona eura za rekonstrukciju pruge Beograd – Niš, ove poplave bi mogle imati čak pozitivan neto efekt u dugom roku.
Za procjenu troškova obnove porušene dionice pruge između Sarajeva i Mostara Đogo kaže da se može relativno lako doći do utvrđivanja približno tačne vrijednosti, uvjeren je da je ona već poznata upravi Željeznica FBiH. Navodi kako je ista situacija i s obnovom ceste.
"Ono što je već teže objektivno utvrditi je propuštena dobit preduzeća čije poslovanje zavisi od željezničkog i putnog transporta na ovoj dionici. Pri tome, izgubljene prihode samih željeznica u kratkom roku relativno je lako utvrditi, ali izgubljenu dobit brojnih drugih preduzeća u kojima će doći do usporavanja proizvodnih procesa zbog nedostataka sirovina znatno je teže procijeniti", pojašnjava Đogo.
Smatra da će većina preduzeća pri davanju svoje procjene o šteti koju trpe poći od premise kako su, da nije bilo ovog događaja, mogli raditi punim kapacitetima, što u jednom broju slučajeva neće biti tačno kako zbog postojanja zaliha tako i zbog nemogućnosti da se sva proizvedena roba odmah plasira na tržište.
Direktna šteta, kao i prekidi u lancu snabdijevanja uslijed oštećenja putne infrastrukture koji će trajati nekoliko mjeseci, relativno lako se mogu procijeniti, mada je takva ocjena, prema njegovom mišljenju, podložna različitim manipulacijama.
Aktivacija sredstava IPA III
Upravo je na inicijativu zastupnice u Evropskom parlamentu Željane Zovko u srijedu na plenarnoj sjednici tog parlamenta održana i rasprava o posljedicama poplava u Bosni i Hercegovini, koje su 3. oktobra pogodile Jablanicu, Konjic, Kiseljak, Kreševo i Fojnicu.
U svom obraćanju je naglasila kako je dužnost Evropske unije, kao najvećeg partnera BiH, mobilizirati sva raspoloživa sredstva kako bi se omogućilo ubrzano pružanje prijeko potrebne pomoći.
Evropski parlament
"Pozivam na aktiviranje Evropskog fonda solidarnosti, koji je osim za države članice već korišten i za zemlje kandidatkinje, i pružanje dugoročne finansijske potpore, zajedno s preusmjeravanjem sredstava iz IPA III fonda, kako bi se pružila žurna pomoć u sanaciji posljedica poplava i osigurale osnovne potrepštine za sve pogođene ovim nesretnim događajem. Bosna i Hercegovina, kao naša partnerska zemlja, mora imati pristup ovim sredstvima kako bi se omogućila brza reakcija, obnova infrastrukture i pomoć najugroženijima", naglasila je Zovko.
Evropska komisija aktivirala je Mehanizam civilne zaštite EU-a kako bi pružila neposrednu pomoć ljudima na terenu, a 12 zemalja članica je pružilo pomoć BiH putem ovog mehanizma.
Zovko je posebno zahvalila Vladi Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem, koja je odmah donijela odluku o doniranju 10 miliona eura BiH i time još jednom pokazala kako je uistinu najveći prijatelj BiH. Ovi napori solidarnosti i pomoći ključni su kako bi se što prije sanirali pristupni putevi te locirale nestale osobe.
Na kraju svog izlaganja Zovko je pozvala političare u Bosni i Hercegovini da pokažu solidarnost svih nivoa vlasti i žurno deblokiraju proces usuglašavanja potrebnih odluka za upućivanje reformske agende koja je potrebna Evropskoj komisiji da aktivira Plan rasta od milijardu eura za Bosnu i Hercegovinu.
