.webp){kind=icon}
Vlada Srbije naložila je Ministarstvu odbrane da u hitnom roku pripremi izmjenu zakona kako bi se ukinula suspenzija služenja vojnog roka koja je uvedena 2011. To je uslijedilo nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka u trajanju od 75 dana.
Premijer Miloš Vučević istakao je da će u četvrtak biti održana sjednica Vlade Srbije na kojoj će biti usvojen prijedlog o izmjeni zakona, prenosi Beta. On je potvrdio da će vojni rok trajati 75 dana i da se u tu svrhu pripremaju kasarne i uniforme.
Zanimljivo je da će, kako je rekao Vučević, mladići koji su završili elektrotehniku ili mašinstvo biti angažovani da služe vojni rok u, na primjer, Vojnotehničkom institutu i remontnim zavodima, kako bi se njihovo znanje odmah upotrijebilo.
"Imaćemo nemali broj mladića koji su majstori u vožnji dronova da nam tu pomognu. Oni su ubojitiji s tim nego s puškom. Vojska će dobiti mnogo različitog potencijala za jačanje svojih sposobnosti", rekao je Vučević.
Vučić je ranije istakao da bi služenje vojnog roka moglo da počne za godinu, i da bi rok bio obavezan za muškarce, a dobrovoljan za žene. Takođe, naveo je i da će vojni obveznici dobijati novčanu nadoknadu tokom služenja vojnog roka, ali nije precizirao kako će se ona određivati. Predsjednik je naglasio i da će svi detalji biti poznati u narednih 20 dana, kada prođe rebalans budžeta.
Plate vuku najviše novca
Inače, budžetom za ovu godinu za Ministarstvo odbrane namijenjeno je ukupno oko 1,35 milijardi evra. Najveći iznos ide na plate, doprinose, socijalna davanja, naknade i dotacije - čak oko 607 miliona evra.
Ipak, prema svemu sudeći, za realizaciju uvođenja obaveznog vojnog roka u Srbiji biće potrebno još novca. To smatra i vojni analitičar Vlade Radulović, koji za Bloomberg Adriju kaže da nije sporno da će država morati da odvoji određena sredstva.
"Ipak, nije poznato koliko će novca biti potrebno. Žao mi je što već sada ne možemo konkretno da govorimo koliko će biti potrebno za finansiranje ponovnog uvođenja vojnog roka, jer nikada nismo dobili tu kalkulaciju. Čak ni mi koji se krećemo u tim krugovima, razmatramo ideje i modalitete uvođenja obaveznog vojnog roka, nismo dobili priliku za konkretne brojke."
On ipak napominje da se u javnosti spekulisalo o tim iznosima i da su iznosi išli od nekoliko desetina miliona evra do 600 miliona evra.
"Prilično sam siguran da neće biti potrebno tako puno novca jer je 600 miliona mnogo, već da će iznos biti negdje između tih brojki, a koliko, zasad ne znamo. To jeste važna stavka jer ne znamo koliko će to opteretiti budžet. Opet, s druge strane, uvođenje obaveznog roka razmatra se već nekoliko godina, pa vjerujem da je bilo dosta vremena da nadležni razmisle i razmotre sve opcije oko finansija", ističe Radulović.
Budžet vojske na 1,8 odsto BDP-a
Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku, kaže da je zbog izuzetno loše infrastrukture u "oživljavanje" obaveznog vojnog roka potrebno uložiti mnogo više novca.
"Sve procjene ljudi koji su upoznati sa stanjem idu od 700 miliona evra do 1,2 milijarde evra. To je novac neophodan da bi se uopšte povratio vojni rok. Zapravo, služenje vojnog roka mnogo košta. Zahtijeva da se mlade generacije koje imaju totalno drugačiju kulturu i stil života odvoje od komfora svakodnevnog života i potencijalnog tržišta rada, i pošalju da služe vojsku kakva je bila sredinom 20. vijeka", kaže Vuksanović za Bloomberg Adriju.
Prema njegovim riječima, budžet vojske sada iznosi oko 1,8 odsto BDP-a, dok je ranije dostizao dva odsto. "Proteklih godina bili smo jedna od rijetkih zemalja koja je ispunjavala NATO standard da se minimum dva odsto BDP-a izdvaja za odbranu. Međutim, nakon što se izdvoji novac za kupovinu prvih aviona 'rafal', plus najavljenih još 800 miliona evra za investiranje u vojsku, Srbija će otići na 3,5 odsto BDP-a koje odvaja na vojsku. Da smo u NATO-u, smatrali bismo se veoma zadovoljavajućom članicom."
Depositphotos
Što se tiče infrastrukture, i Radulović navodi da neke od ukupno 54 kasarne u Srbiji zahtijevaju ozbiljno renoviranje.
"Tu postoje dva pristupa, nije samo pitanje kasarni, već cijele logistike. Pored kasarni, odnosno kreveta, posteljine, tanjira i escajga koje imamo u kantinama, postoji i drugi segment na koji se zaboravlja - s tom mladom vojskom mora neko da radi. Dakle, postavlja se pitanje oficirskog i podoficirskog kadra i sada tu imamo veliki izazov. Pitanje je da li imamo dovoljno tog kadra da prihvati mlade vojnike."
Prema njegovim riječima, zbog toga će se postepeno ići u ovu priču obaveznog vojnog roka. S obzirom na to da će vojni rok po zakonu najvjerovatnije morati da služe muškarci od 18 do 27 godina, Radulović ukazuje na još jedan problem.
"Pitanje je šta ćemo s onim mladima koji imaju 26, 27 ili 28 godina i koji narednu godinu izlaze ili će izaći iz ove starosne kategorije. Ako država želi da sve njih okupi u kasarne i stavi im uniformu, za to sada nema dovoljno kapaciteta. Zbog toga smatram da će se s uvođenjem vojnog roka ići polako, naročito u prvim klasama dok sve ne zaživi i dok se ne dogode neke interne korekcije."
I IT-jevci će služiti vojsku, ali ne u kasarnama
Inače, posebno se postavlja pitanje kako će obavljanje vojnog roka biti regulisano kod muškaraca koji su zaposleni. Iako regulativa tek treba da se donese, Radulović kaže da će svakako poslodavci imati neki vid zakonske obaveze u vezi s tim.
"Tako da poslodavac neće smjeti da daje otkaz ukoliko je zaposleni na odsluženju vojnog roka, a to se jasno precizira u podzakonskim aktima. Dakle, za to vrijeme, iako nema platu u firmi u kojoj radi, država će morati da pokrije zaradu i sve poreze i doprinose. Zasad je poznato da primanja u vojsci neće biti manja od oko 46.000 dinara, koliko sada iznosi plata onih vojnika koji dobrovoljno služe."
Takođe, Radulović objašnjava da zaposleni u IT sektoru neće biti pošteđeni vojnog roka, kako se u javnosti pogrešno tumači, već da postoji ideja da se angažuju u onim dijelovima državnog sistema gdje postoji potreba za njima. "To su Vojnotehnički institut i slične ustanove, gdje će oni raditi svoj posao i na taj način, uz vojnu obuku na početku, za 75 dana odslužiti vojni rok."
Vuksanović smatra da najava vlasti o obaveznom vojnom roku služi da se prikrije to da stanje u vojsci nije baš zadovoljavajuće "i to najviše zato što imamo odliv profesionalnog vojnog kadra koji napušta vojsku jer su nezadovoljni uslovima".
Ipak, ako se uvede obavezni vojni rok, Vuksanović smatra da je 75 dana malo da bi u savremenoj vojsci prosječan građanin bilo šta naučio.
