Ove sedmice vam donosimo pregled najvažnijih ekonomskih tema u BiH, predstavljajući ih kroz detaljne grafikone. Pogledajte kako inflacija, plate, vanjskotrgovinska razmjena, rast građevinskog sektora i strane investicije oblikuju ekonomski pejzaž Bosne i Hercegovine.
Inflacija po entitetima
Uprkos tome što je godišnja inflacija u Republici Srpskoj ispod dva posto, cijene majstorskih usluga i servisa za popravak kućanskih aparata u julu ove godine bile su više za preko 50 posto u poređenju s istim mjesecom prošle godine. Cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu 2024. godine ostale su nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjem nivou, porasle su u prosjeku za 1,8 posto. Tako od 12 glavnih kategorija proizvoda i usluga, porast cijena na godišnjem nivou zabilježen je u čak jedanaest kategorija.
Potrošačke cijene u Federaciji BiH u julu 2024. godine pale su za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, uglavnom zbog smanjenja cijena odjeće i obuće, koje su pale za sedam posto. S druge strane, cijene prevoza porasle su za 1,2 posto, zdravstva za 0,6 posto, te alkoholnih pića, duhana i rekreacije za 0,3 posto. Cijene ostalih dobara i usluga povećane su za 0,2 posto, dok su hrana, namještaj i usluge u restoranima blago pojeftinili. U ostalim kategorijama cijene su ostale nepromijenjene.
Pad plata u finansijskom sektoru
Prosječna neto plata u BiH za juni 2024. iznosila je 1.374 KM, što je povećanje od 8,5 posto u odnosu na juni 2023, prema podacima Agencije za statistiku BiH. U poređenju s majem 2024., plata je nominalno pala za 1,0 posto, dok je realno manja za 0,5 posto. Najveće prosječne plate i dalje su zabilježene u finansijskom sektoru, informacijama i komunikacijama te energetici, uz manji pad kod prvorangiranog. S druge strane, zaposleni u hotelijerstvu i ugostiteljstvu jedini su s prosječnom platom manjom od 1.000 KM.
BiH bilježi pad izvoza od 7,1 posto
Od januara do jula 2024. godine, Bosna i Hercegovina zabilježila je pad izvoza od 7,1 posto, dok je uvoz porastao za 3,9 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 7,256 milijardi KM. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 1,494 milijardi KM, a izvoz u EU iznosio je 6,955 milijardi KM, dok je uvoz porastao za 6,3 posto na 9,940 milijardi KM.
Potražnja za stanovima održava rast gradnje
Građevinski sektor u Bosni i Hercegovini bilježi stabilan rast, potaknut većom potražnjom za stanovima u ključnim gradovima. U prvih šest mjeseci 2024. završeno je 1.170 stanova, što je rast od 16,2 posto u odnosu na 2023., dok broj nezavršenih stanova iznosi 5.775, što je povećanje od 18,8 posto. Uprkos rastu, tržište se suočava s izazovima koji održavaju visoke cijene nekretnina.
Samo u drugom kvartalu 2024. godine završeno je 535 stanova, što je nominalni rast od 38,6 posto u odnosu na isti period 2023. godine.
Najveći priliv direktnih stranih investicija iz Rusije
Direktne strane investicije u BiH u 2023. iznosile su 1,89 milijardi KM, što je povećanje od 378 miliona KM u odnosu na 2022. godinu, prema podacima Centralne banke BiH. Najviše investicija tokom 2023. pristiglo je iz Rusije.
.webp){kind=icon}
