U strukturi zasijanih površina u Bosni i Hercegovini u 2023. žitarice učestvuju sa 93,97 posto, krmno bilje sa 2,08 posto, povrće sa 1,81 posto i industrijsko bilje sa 2,14 posto, podaci su preliminarnih rezultata Agencije za statistiku u BiH. Prema uporednim podacima za 2022. godine, zasijanih površina je mnogo manje.
Prema rezultatima provedenog anketnog istraživanja, sa stanjem na dan 1. 12. 2023. godine, u Republici Srpskoj je u jesenjoj sjetvi zasijano 51.310 ha, što je za 21,9 posto manje u odnosu na isti period 2022. godine.
U strukturi površina zasijanih u jesenjoj sjetvi, pšenica je zastupljena sa 63,9 posto, ječam sa 16,0 posto, zob sa 9,8 posto, tritikale sa 3,4 posto, uljana repica sa 2,2 posto, raž sa 1,5 posto, dok je ostalim kulturama zasijano 3,2 posto ukupne površine.
U odnosu na 2022. godinu, sjetvena površina raži veća je za 89,1 posto, dok je zasijana površina zobi manja za 2,9 posto, ječma za 6,9 posto, ostale zasijane površine za 9,7 posto, pšenice za 24,8 posto, uljane repice za 39,0 posto i tritikala za 56,3 posto.
Kada je riječ o jesenjoj sjetvi u 2023. godini, u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijano je 31.430 hektara, što je manje za 1,3 posto u odnosu na jesenju sjetvu u 2022. godini.
Gledano po grupama usjeva, površina zasijana žitima manja je za 2,1 posto, a industrijskog bilja za 21,6 posto, dok je sjetva povrtnog bilja veća za 0,9 posto, a stočnog krmnog bilja veća za 5,7 posto u odnosu na jesenju sjetvu u 2022. godini.
Površina zasijana ozimom pšenicom u 2023. godini manja je za 1,4 posto u odnosu na 2022. godinu.
Manja sjetva veći uvoz
Manje zasijanih površina ranije je komentirao i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine. Kao najveći razlog naveo je nedostatak kiše, što je prouzročilo nedostatak vlage u zemlji, pa su se neke parcele morale po dva-tri puta preoravati i usitnjavati. Pored toga, bile su i visoke cijene goriva, sjemena i gnojiva. Kako su naveli iz Udruženja poljoprivrednika FBiH, u 2022. sjetva pšenice urađena je po katastrofalno visokim cijenama goriva, sjemena, gnojiva, zaštite, a onda je vrijeme sve uništilo.
"Rod je bio do 60 posto manji, a otkupna cijena između 30 i 35 feninga, pa kilogram pšenice nije mogao 'poklopiti' zasijani kilogram žitarica", kazao je tada Bićo.
Manje površina zasijanih pšenicom znači veći uvoz žitarica, a to dovodi i do poskupljenja brašna i proizvoda od brašna.
Ovogodišnja proljetna sjetva u Federaciji Bosne i Hercegovine je zbog povoljnih vremenskih uvjeta započela krajem marta.
.webp){kind=icon}
