Desničari u Evropskom parlamentu i da li će to uticati na BiH

Na izborima za Evropski parlament (EP) pobjedu su odnijele uglavnom desničarske stranke, ali to ne mora da znači da će doći do velikih promjena u politici koju vodi Evropska komisija, kao i u odnosu Evropske unije (EU) prema regiji i Bosni i Hercegovini (BiH).

Moguće promjene po pitanju liberalizacije trgovine i rada

Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli, ističe da rezultati EU izbora pokazuju da je postojeća koalicija, koja stoji iza aktuelne Evropske komisije, postigla stabilan rezultat.

"To znači da se u narednom periodu očekuje nastavak postojeće ekonomske politike, s nekoliko izazova koji su vezani za uspon desnice koja se zalaže za ekonomski suverenizam i, naravno, rat u Ukrajini. Način glasanja u Evropskom parlamentu, gdje stranačka stega nije tako čvrsta kao u nacionalnim parlamentima, vjerovatno će od Evropske komisije zahtijevati i kompromise sa suverenistima u pojedinim pitanjima koja se tiču liberalizacije trgovine i rada", ističe Bećirović za Bloomberg Adriju.

Damir Bećirović

 

To će, prema njegovom mišljenju, imati za posljedicu usporavanje daljnje liberalizacije, ekonomije, a s aspekta BiH i regije, i daljnje blokade pristupa EU, što će imati negativne ekonomske posljedice za region.

Ako dođe do promjene vlasti u većem broju članica EU, onda možemo očekivati efekte

Ekonomista Igor Gavran kaže za Bloomberg Adriju da ovi izbori nisu najbolji pokazatelj stanja, jer je odziv uglavnom mnogo niži nego na redovnim nacionalnim izborima.

"Izabrani EU parlamentarci nemaju mnogo konkretnih ovlasti, već uglavnom vode isprazne rasprave i usvajaju deklaracije koje nikoga ne obavezuju. Za politiku i ekonomiju EU mnogo su važniji nacionalni izbori, jer posredno utiču na izbor Evropske komisije i formiranje institucija EU više nego ovi izbori", ističe Gavran.

Ali i uz sve ove ograde, ipak rezultati izbora pokazuju nastavak trenda razočarenja sve većeg dijela populacije po pitanju aktuelnih politika u EU, koje većini nisu omogućile bolji život niti riješile životne probleme građana EU.

"Aktuelni politički akteri se mahom bave ideološkim i geopolitičkim temama i Ukrajinom, umjesto vlastitim ekonomijama i životnim standardom građana. A to posebno važi za institucije EU, koje se većini čine otuđenim od stvarnosti još i više od nacionalnih", naglašava Gavran.

U nepovoljnoj ekonomskoj situaciji većina želi promjene, a to onda vodi ka podršci novim i barem deklarativno drugačijim partijama i politikama.

"Trenutno se čini da su najviše takvih, nezadovoljnih, glasova privukli oni koji se smatraju desničarima, mada je danas vrlo relativno šta se smatra ljevicom, a šta desnicom. Na primjer, tradicionalno su stranke ljevice podržavale mir u svijetu, a desnice ratove, dok danas imamo formalno lijeve partije koje vatreno podržavaju genocidni rat Izraela protiv Palestinaca i formalno desne partije koje se protive učešću EU u ratovima izvan njene teritorije", navodi Gavran.

Bloomberg Adria

 

I ekonomski gledano, dodaje on, tradicionalna podjela gubi smisao jer formalno lijeve partije potpuno ignorišu interese radničke klase i zagovaraju interese poslodavaca i kapitalista, a neke formalno desne zagovaraju socijalno osjetljivije politike i određene tradicionalno lijeve politike.

"Ne očekujem trenutne efekte ovih izbora na ekonomiju EU, a pogotovo BiH. Tek, ako vremenom dođe do promjene vlasti u većem broju članica EU, onda možemo očekivati efekte, ali opet najdirektnije na samu EU, a tek posredno i odgođeno na BiH i regiju", kaže Gavran.

U narednom periodu je, prema njegovom mišljenju, za BiH i regiju najvažniji tzv. Plan rasta za Zapadni Balkan i tu se neće ništa mijenjati, niti možemo išta izgubiti ili dobiti zbog rezultata EU izbora.

Podsjećamo, partije s desne strane političkog spektra osvojile su najviše glasova na izborima za Evropski parlament u Francuskoj i Austriji, dok su u Njemačkoj i Holandiji bile na drugom mjestu, pokazali su preliminarni rezultati i projekcije zasnovane na izlaznim anketama.

Najviše glasova u Francuskoj dobila je krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje, koja je osvojila 31,5 odsto, dok je upola manje glasova imala koalicija na čijem je čelu predsjednik Emmanuel Macron, koji je već raspustio parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore.

U Njemačkoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) - 29,5 odsto, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) 16,5 odsto.

Prvo mjesto u Italiji zauzela je desničarska stranka Braća Italije, na čijem se čelu nalazi premijerka Georgia Meloni, sa 27,7 odsto. U Austriji je krajnje desna Slobodarska partija Austrije zauzela prvo mjesto sa 27 odsto glasova.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar