.webp){kind=icon}
Pad tražnje u Evropskoj uniji (EU), globalni konflikti koji ne pogoduju manjim ekonomskim sistemima, nedostajuća radna snaga, inflatorna i recesiona kretanja, kao i nekonkurentnost ekonomije glavni su izazovi s kojima se susreće poslovna zajednica, poručeno je s konferencije "Izazovi i budućnost poslovanja #3", koja se danas (srijeda) održava u Banjaluci.
Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Dejan Mijić rekao je da je cilj konferencije da se kroz dijalog poslodavaca, predstavnika Vlade, akademske zajednice, institucija i stručnih organizacija prepoznaju ključni ekonomski i socijalni izazovi, kao i pravci djelovanja ka stvaranju produktivne i socijalno pravedne zajednice.
"Dijalog nas je doveo do pozitivnih rezultata koji se ogledaju u rastu plata i stabilnosti ekonomskog sistema u veoma izazovnom vremenu, ali imamo izazove koji su pred nama, a to su pad tražnje u EU, koja je naš najznačajniji spoljnotrgovinski partner, globalni konflikti, nedostatak radnika, inflacija, siva ekonomija", istakao je Mijić.
Dejan Mijić (Unija poslodavaca RS)
Naglasio je važnost tehnološkog napretka kao osnove za povećanje produktivnosti, ali i razvoj ljudskih potencijala koji bi radili na novim tehnologijama. Zbog toga je, dodao je, neophodna reforma obrazovnog sistema. Podvukao je i da se dugo odgađa rješavanje problema neformalne ekonomije, gdje radi značajan broj ljudi, kao i da su neophodne značajne korekcije u fiskalnom okviru i radu inspekcijskih organa Republike Srpske.
Ključne reforme
Ključne reforme koje je potrebno preduzeti sa ciljem obezbjeđivanja boljeg životnog standarda radnika, rasta konkurentnosti ekonomije i uopšte razvoja zajednice u budućnosti, prema Uniji poslodavaca su:
• Suzbijanje neformalne ekonomije;
• Reforma obrazovnog sistema sa ciljem rasta i razvoja ljudskog kapitala;
• Obezbijediti finansiranje i realizovati tehnološku transformaciju kompanija;
• Korigovati redistribuciju u korist mlađeg i produktivnijeg stanovništva;
• Fleksibilizacija i modernizacija radnog zakonodavstva, i drugo.
Poslovna zajednica poručila je da s Vladom RS usmjerava svoje aktivnosti ka suzbijanju neformalne ekonomije. "Rast integriteta poreskih i inspekcijskih uprava je jedan od prioriteta, a u okviru tog pristupa jako je bitna promocija poreske discipline", poručili su.
U tom duhu, nabrojali su poslodavce za koje kažu da svojim primjerom mogu i trebaju povećati nivo poreske discipline u Republici Srpskoj.
Nagrađeni poreski obveznici
Nagrade za najbolje poreske obveznike dobili su: TEKO MINING LAPIŠNICA" Istočno Sarajevo u sektoru energetike i rudarstva; SPORT VISION Bijeljina u sektoru trgovine; Apoteke B PHARM Novi Grad u sektoru farmaceutske industrije; MMI Projects development Banja Luka u sektoru turizma i ugostiteljstva; CIAMBELLA EXPORT-IMPORT Banja Luka u sektoru transporta; NCR Banja Luka u sektoru komunikacija; STANDARD Prnjavor u sektoru drvne i industrije namještaja; MLADEGS-PAK Prnjavor u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije; RELAXSHOE BOSNA Derventa u sektoru tekstilne i kožarske industrije; Addiko Bank Banja Luka u sektoru finansijskih organizacija; PLANET SOFT Banja Luka u sektoru informacionih tehnologija; ALUMINA Zvornik u sektoru metalske industrije; ETMax Banja Luka u sektoru metalske industrije; Metalleghe Silicon Mrkonjić Grad u sektoru metalske industrije; OPTIMA Grupa Banja Luka u sektoru naftne industrije; Građ-promet Doboj u sektoru građevinarstva.
Višković: Politika smetnja ekonomskom razvoju
Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je Vlada partner s poslovnom zajednicom i da su na jednoj strani, a to je razvoj zemlje i budućnosti za njenu djecu, te da dijalog nikada neće biti narušen.
Radovan Višković (Unija poslodavaca RS)
"Ako je moguće da ekonomiju odvojimo od politike koja je uvijek negdje tu i, rekao bih, smetnja u ekonomskom razvoju. Politička razmimoilaženja imaju veliki odjek na samu ekonomiju", kazao je Višković.
Poslovna zajednica kreira rast BDP-a, bolji standard i veće plate, dodao je, ali i ukazao na zajednički problem, a to je nestabilnost na svjetskom nivou, kao što su pandemija kovida 19, rusko-ukrajinski sukob, sukob na Bliskom Istoku, te inflacija.
Kada je riječ o sivoj ekonomiji, Višković je najavio da će u februaru, a možda i ranije biti uvedena nova fiskalizacija koja će suzbiti neformalnu ekonomiju.
"Možemo već danas imati zakon o elektronskom potpisu uz uvažavanje da imamo dva referentna tijela za verifikaciju tog potpisa u entitetima. To je kamen spoticanja, dok u EU imamo takvu situaciju, u Belgiji. Ako bi mogli naći rješenje za poštovanje mehanizma koordinacije, koji je usvojen na nivou BiH, možemo se veoma brzo i uspješno kretati prema EU", kazao je Višković.
Prethodno je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler rekao da BiH ima šansu da napravi iskorak na putu ka Evropskoj uniji. Ukazao je na problem postojanja sive ekonomije u BiH te inflacije na globalnom nivou, kao i na potrebu reformi, uključujući omogućavanje elektronskog potpisa.
Johann Sattler (Delegacija EU u BiH)
Sattler: Nearshoring bi mogao BiH učiniti velikim dobavljačem za EU
Sattler je dodao i da je prilika za BiH nearshoring, navodeći da dobri primjeri toga postoje u RS, posebno na pograničnom dijelu, odnosno bliže Evropskoj uniji. Ponovio je opredijeljenost EU da pomogne Zapadnom Balkanu u daljnjim reformama, kao i da pruži finansijsku pomoć, ali i potcrtao da je za to neophodno i ispunjavanje uslova i reformi kako bi pomoć postigla puni efekat.
"Samo brzim i racionalnim usvajanjem i provođenjem ključnih reformi će BiH moći da se takmiči na evropskom tržištu, s populacijom od blizu 450 miliona i BDP-om od blizu 16 triliona evra u 2022. godini", naglasio je Sattler.
Govoreći o konkretnim reformama, ambasador je napomenuo da reforme trebaju uključiti transformativna pitanja poput elektronskog potpisa ili zakonodavstva u oblasti energetike, koja će omogućiti bh. kompanijama da ostanu konkurentne na evropskom tržištu.
EU i njene države članice najveći su trgovinski partner BiH, najveći izvor ulaganja i najveći pružalac pomoći. Gotovo tri četvrtine bh. izvoza odlazi na jedinstveno evropsko tržište, a EU je u protekloj deceniji obezbijedila skoro dvije milijarde evra bespovratnih sredstava u pretpristupnoj pomoći, prema podacima EU.
Rušenjem barijera u trgovini s EU i regionom i stimulisanjem reformi, procjenjuje se da bi Plan rasta, u kombinaciji s pomoći EU, mogao udvostručiti veličinu ekonomije regije tokom naredne decenije.
"Brojne uspješne kompanije u BiH su pronašle prilike na evropskom tržištu u tradicionalnim industrijama kao što su namještaj, automobilska industrija i outsourcing poslovnih procesa kao što je IKT. Nedavni razvoj 'nearshoringa' mogao bi Bosnu i Hercegovinu učiniti velikim dobavljačem robe i usluga za tržište EU", kazao je Sattler.
U organizaciji Unije poslodavaca Republike Srpske, konferencija je dio procesa izrade Programa ekonomskih reformi RS za period 2022. do 2024. i dio je projekta koji finansira EU "Doprinos organizacija civilnog društva poboljšanju uticaja preduzetništva na socioekonomski razvoj BiH – EISE projekat".
Nakon uvodnih izlaganja konferencija je nastavljena kroz razgovore predstavnika privrede i institucija na dva panela, odnosno na teme "Ljudi i promjene" i "Tehnologija i razvoj".
