Obustava isporuke ruskog plina Evropi putem Sjevernog toka zbog remonta izazvao je nervozu i strah kod Evropljana jer bi Vladimir Putin u potpunosti mogao prekinuti isporuku.
Ukoliko bi se strahovi evropskih zvaničnika obistinili i Rusija zaista prekine isporuku gasa preko Sjevernog toka, Evropa bi bila u velikom problem da napuni skladišta za predstojeću zimu. U tom slučaju, bila bi prinuđena na štednju i restrikcije. Na taj scenario evropski zvaničnici već su počeli da pripremaju građane i privredu. Evropska komesarka za energetiku Kadri Simson izjavila da Evropska unija mora početi štediti energiju ovog ljeta da bi izbjegla situaciju u kojoj će industrija morati da smanji potrošnju električne energije sljedeće zime.
S obzirom da se dešavanja iz EU prelijevaju i na Bosnu i Hercegovinu, građani su također u opravdanom strahu od onoga šta bi nam mogla donijeti predstojeća zima.
Međutim, prema riječima Bisere Hadžialjević, generalne direktorice Energoinvesta, za sada nema nikakvih nagovještaja da bi moglo doći do prekida isporuke plina BiH.
"Energoinvest je snabdjevač plinom Bosne i Hercegovine od 1978 godine. Dugogodišnji ugovor za isporuku gasa generalno garantuje stabilno snabdijevanje i povoljnije cijene. Snabdjevanje se vrši pravcem iz Rusije preko Turske, Bugarske, Srbije do Bosne i Hercegovine tzv. Turskim tokom. Energoinvest ima urednu komunikaciju sa isporučiocem gasa Gazprom Export i za sada nema nikakvih nagovještaja o problemima u snabdijevanju", kazala je Hadžialjević za Bloomberg Adriu.
U slučaju najgoreg scenarija, Hadžialjević kaže da su alternativne mogućnosti snabdijevanja gasom FBiH izrazito sužene, s obzirom na postojanje samo jednog pravca dobave na graničnom prijelazu Zvornik.
"Teoretski gas se u BiH može dobaviti i od drugih isporučilaca. To podrazumijeva izlazak na neku od berzi u Evropi ili preko trgovaca, a takav gas kupovan ad hock, bi koštao nekoliko puta skuplje od gasa koji se dobavlja od Gazprom Exporta, te bi bio apsolutno nepristupačan kao energent potrošačima u BiH", dodaje Hadžialjević.
Iako su cijene goriva u BiH rekordno visoke, distributeri su početkom jula najavili zatvaranje benzinskih stanica. Naime, 40 benzinskih pumpi u RS-u je najavilo zatvaranje, a FBiH strepi od istog scenarija. Oni kažu kako je cijena litre dizela 3,66 KM i nema naznaka da će ostati na tom nivou, a kamoli da će pasti. Nabavna cijena goriva izjednačila se s prodajnom te se opravdano strahuje od novih poskupljenja.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Bloomberg Adriu kaže kako on ima informacije da će se u RS-u zatvoriti veći broj benzinskih pumpi.
"Ekonomska bijeda koja je zakucala na vrata porodica u BiH inicira rješenje u vidu smanjenju troškova. Ljudi se ponovo vraćaju kolektivnim prijevozima jer ne mogu da izdrže visoke cijene goriva. Ta situacija i određeni najavljeni društveni procesi, u vidu bojkota pumpi, daju dosta jak efekt na distributere goriva na malo", kazao je Pavlović te dodao: "Zbog pandemije i ranije ekonomske krize veći broj rafinerija je već bio zatvorene, pa se dolazi u situaciju da često kupljenu sirovu naftu nemate gdje poslati na preradu. To dovodi prerađivače koji rade da mogu podići cijene prerade jako visoko" kaže on te navodi kako su te cijene povećane za čak osam puta, što je sve dodatni pritisak na cijenu goriva".
Glavni analitičar Bloomberg Adrie Andrej Knez kazao je kako očekujemo da bi se cijene nafte prema kraju godine stabilizirale u uskom rasponu oko postojećih nivoa ili čak na nešto nižim nivoima.
"U pozadini stoje pretpostavke sve izglednije realizacije recesije u ključnim globalnim gospodarstvima u 2023. godini te efekti monetarnog stezanja. Uzlazni rizici za cijene nafte pak proizlaze od geopolitičkih rizika, odnosno dodatna komplikacija odnosa između Ukrajine i Rusije bi mogla proizvesti značajnije nestabilnosti u cijenama nafte", kazao je Knez.
Kada je riječ o električnoj energiji, ranije je premijer FBiH Fadil Novalić kazao da dok s jedne strane ne možemo uticati na cijene nafte i gasa, imamo barem sreću, za razliku od mnogih drugih zemalja, da možemo uticati na cijene struje. Pojasnio je da našu energetsku nezavisnost vodimo putem održavanja proizvodnje sopstvene struje i da ona neće poskupiti ove godine.
Mirza Kušljugić, profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli i stručnjak za energetiku za Bloomberg Adriu kaže da je prednost BiH što je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja ima bilansni višak električne energije te da se ove godine očekuje 800 miliona eura prihoda od izvoza.
Ističe da iako je poslovanje subjekata u elektro-energetskom sektoru u BiH trenutno pozitivno, potencijalni rizici mogu dovesti do problema sa sigurnošću snabdijevanja.
Ti rizici se ogledaju u niskom nivou proizvodnje u rudnicima uglja, posebno u koncernu Elektroprivreda BiH, kao i loš kvalitet uglja, te Kušljugić naglašava da su rezerve uglja u termoelektranama ispod zakonom propisanih vrijednosti za zimski period.
"Neplanirani ispad nekog od većih blokova u pojedinim elektroprivredama (kao što je u ljeto 2021. godini bio ispad bloka 7 u TE Kakanj) prijeti da izazove kaskadni poremećaj u proizvodnji sličan onom u TE TENT Obrenovac krajem 2021. godine. Pošto je sva planirana proizvodnja iz TE alocirana za lokalnu potrošnju i za izvoz, bez planske rezerve u slučaju havarijskih stanja, postoji opasnost od nedostatka energije za lokalnu potrošnju i/ili prekida ugovora o izvozu", ističe Kušljugić.