Posljednji podaci o usporavanju realnog godišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Bosni i Hercegovini na +1,2 odsto (s +1,7 odsto u 1Q2023, izvorno, neprilagođeno) je bilo očekivano, s obzirom na recentna kretanja visokofrekventnih pokazatelja u gospodarstvu.
Naime, zbog bitno narušene situacije glede inozemne potražnje, u prvom redu EU gospodarstava, koje se suočava s recesijskim okruženjem i time povezanom slabijom potražnjom za bh. proizvodima, ukupan je izvoz potonuo za 9,1 odsto godišnje (+1,7 odsto u 1Q2023). Posljednji podaci govore da bi se sličan negativan trend trebao nastaviti i u 3Q2023, s obzirom na to da je robni izvoz u razdoblju od sedmog do osmog mjeseca 2023. u prosjeku smanjen za 9,2 odsto godišnje.
Bloomberg Adria TV
Kod ukupnog uvoza, on je također smanjen u 2Q i to za 2,0 odsto na godišnjem nivou (+2,0 odsto u 1Q2023), što je posljedica visoke uvozne ovisnosti izvoza robe. Podatak o prosječnom godišnjem 3,4-odstotnom padu robnog uvoza u sedmom-osmom mjesecu 2023. sugeriše slično negativno kretanje ukupnog uvoza i u 3Q2023.
Dodatan doprinos usporavanju godišnjeg rasta BDP-a u 2Q, u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje, došao je i od sporijeg rasta investicija (+6,7 odsto nasuprot +29,3 odsto u 1Q2023) te stagnirajuće državne potrošnje (+0,3 odsto nasuprot +2,1 odsto u 1Q2023).
Iako je politička situacija (uobičajeno) napeta, uspostava vlasti na svim nivoima bi prema našoj ocjeni trebala potaknuti brži rast državne potrošnje u narednim tromjesečjima, dok će stopa rasta investicijske potrošnje ovisiti o brzini političkog koordiniranja (pogotovo u domeni ispunjavanja kriterija za početak pregovora o pristupanju EU).
Iako pod pritiskom u posljednje vrijeme, zbog visokih stopa inflacije, kupovna je moć građana u 2Q2023 ojačala u odnosu na 1Q2023 jer je rast plaća bio bitno veći od rasta potrošačkih cijena (realni rast neto plaća je iznosio +7,7 odsto godišnje), što je u konačnici s relativno dobrim rezultatima na tržištu rada donijelo i ubrzanje realnog godišnjeg rasta potrošnje u maloprodaji (s +11,2 odsto u 1Q na +13,0 odsto u 2Q, prema izvornim, neprilagođenim podacima) te posljedično oporavka lične potrošnje (s -1,6 odsto u 1Q na +1,7 odsto u 2Q), kao najveće sastavnice BDP-a.
Za cijelu 2023. godinu očekujemo realni rast BDP-a od 2,8 odsto godišnje, prvenstveno na krilima jače državne i (njome djelomično povezane) investicijske potrošnje, dok bi lična potrošnja trebala biti nešto slabija u odnosu na prošlu godinu.
Negativan rezultat pritom očekujemo od izvozne komponente BDP-a, zbog egzogenih faktora. U 2024. pritom očekujemo jednaku stopu rasta kao i 2023, pri čemu će najznačajniji doprinos povećanju BDP-a doći od očekivanog oporavka inostrane potražnje (oporavka ekonomija zemalja EU u prvom redu) te bržeg rasta lične potrošnje, s obzirom na očekivano usporavanje inflatornih pritisaka.
Negativni rizici za sljedeću godinu proizlaze od potencijalnog novog energetskog šoka ove zime/proljeća 2024. te geopolitičkih komplikacija.
Ivan Odrčić je voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije
.webp){kind=icon}
